Paradoks EU Otkako smo ušli u Uniju, počeo je padati i izvoz u nju i uvoz iz nje

Prošlog je tjedna ministar turizma Darko Lorencin pomnozno predstavio rezultate turističkog prometa u 2013. Prema podacima HNB-a, u prvih je devet mjeseci turizam ostvario 6,6 milijardi eura, što je 4,7 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, pa je Lorencin optimistično izjavio kako će biti sretan ako turistička 2013. završi s prihodima na razini rekordne 2008., odnosno oko sedam milijardi eura.

Zahvaljujući kontinuiranom iznosjenju turističkih rezultata javnost je jako senzibilizirana za trendove u turizmu pa se svaki postotak rasta doživljava kao velik uspjeh nacionalne ekonomije, a ministar turizma ubire (zaslužene) lovorike. Koliko god turistički promet ovisi o mnogim čimbenicima na koje Ministarstvo turizma ne može djelovati, postoji nešto što se zove potpora turističkom sektoru, promidžba hrvatskog turizma, proračun za tu promidžbu te niz aktivnosti u sklopu nje. Za hrvatski izvoz, naprotiv, nema potpora, nema promidžbe, nema proračuna, nema aktivnosti na njegovu poticaju i nema ministra koji bi redovito iznosio njegove rezultate.

U ovom trenutku toga se nezahvalnog posla ne bi rado prihvatio nijedan ministar jer bi morao objaviti kako je izvoz u prvih deset mjeseci prošle godine bio za 6,9 posto manji nego u istom razdoblju prethodne godine. Iako je tijekom tog vremena izvoz ostvario malo manje od 7,5 milijardi eura, dakle više nego što iznose i najoptimističnija očekivanja od poticanog turizma za cijelu prošlu godinu, ministar koji bi na konferenciji za novinare iznosio te podatke morao bi se suočiti s pitanjem na koje je vrlo teško naći suvisao odgovor: Zašto je od 1. srpnja prošle godine počeo padati hrvatski izvoz u zemlje Europske unije?

Još je u prvoj polovini godine, prije nego što je Hrvatska ušla u EU, izvoz na to tržište blago rastao pa je na kraju lipnja bio za 1,4 posto veći nego u prvoj polovini 2012. A onda se počeo srozavati: u deset lanjskih mjeseci bio je za 4,8 posto manji nego u deset mjeseci prethodne godine, a prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku za jedanaest mjeseci, pad izvoza u EU već je dosegnuo 5,5 posto, što je 285 milijuna eura manje nego u jedanaest mjeseci 2012. Da paradoks bude zanimljiviji, otkako je Hrvatska ušla u EU, pao je uvoz s tog tržišta; u jedanaest mjeseci ostvareno ga je 375 milijuna eura manje.

Najveći je hrvatski izvozni problem unutar Europske unije – Italija. Premda je to i dalje najveće hrvatsko izvozno tržište i jedino na kojem je u deset mjeseci 2013. ostvareno više od milijardu eura izvoza, nakon naznaka stabiliziranja našeg izvoza u tu zemlju u prvoj polovini godine od ljeta ponovno vlada trend osjetnijeg pada. Godinu prije u prvih deset mjeseci u Italiju izvoz je vrijedio 1,24 milijarde eura, lani u to vrijeme za 15 posto manje, odnosno 1,05 milijardi. Još se zornije gubitak na tom tržištu vidi u usporedbi s deset mjeseci 2010., prije nego što je izvoz na to tržište počeo padati. Tada je hrvatski izvoz u Italiju iznosio 1,38 milijardi eura. Lani je također vidljivije pao uvoz iz Italije, koji je u deset mjeseci iznosio 1,62 milijarde eura i bio je 290 milijuna eura manji nego u istom razdoblju prethodne godine.

Ako se taj trend pokaže i u podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske i svijeta i u posljednja dva mjeseca 2013., Italija prestaje biti najveća hrvatska vanjskotrgovinska partnerica i to mjesto prepušta Njemačkoj. U deset mjeseci, naime, ukupna je vanjskotrgovinska razmjena između Hrvatske i Italije pala na 2,67 milijardi eura, a s Njemačkom je dosegnula 2,65 milijardi. Za razliku od Italije, i izvoz u Njemačku i uvoz iz nje nastavili su s blagim stopama rasta i nakon 1. srpnja prošle godine. Izvoz je u deset mjeseci povećan za 0,4 posto, a uvoz za 0,9 posto.

Jedina zemlja za koju možemo reći da su naši izvoznici iskoristili ulazak u EU jest Slovenija, u koju je izvoz u deset mjeseci povećan za 10,5 posto i dosegnuo je 758 milijuna eura. Uvoz iz Slovenije pak porastao je za vrlo visokih 18,7 posto i došao je do 1,56 milijardi eura. Tako je s ukupnom međusobnom vanjskotrgovinskom razmjenom od 2,32 milijarde eura u deset mjeseci i Slovenija postala kandidatkinja za to da pretekne Italiju na prvome mjestu hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Ukupna trgovina sa Slovenijom u deset je mjeseci došla do gotovo istovjetne razine koju je Hrvatska za to vrijeme ostvarila sa svih sedam zemalja članica Cefte za jedno.

Međutim, nevolja je u tome što je sa stajališta hrvatske privrede Cefta mnogo poželjnija partnerica jer je omjer uvoza i izvoza obrnut nego sa Slovenijom. Iako je izvoz na tržišta Cefte pao za više od sedam posto, u deset mjeseci iznosio je 1,55 milijardi eura, a uvoz je bio 829 milijuna (uz pad od tri posto). Najveća je nevolja u tome što se izvoz u državi ne doživljava kao nešto što bi trebalo poticati i promicati. Da mu se posvećuje samo dio pozornosti kao turizmu, rezultati bi zacijelo bili mnogo bolji.

Hrvatska poštanska banka uvela je za građane mogućnost online ugovaranja nenamjenski oročene i rentne štednje. Korišćenim internetskog bankarstva tako je ponuđena opcija još jednostavnijeg i bržeg oročavanja uz potpuno sigurne uvjete štednje. HPB-ovo internetsko bankarstvo omogućava oročenje u kunama, eurima i američkim dolarima. Ukupni depoziti HPB-a porasli su u 2013. godini za više od 10 posto i dosegnuli 14,9 milijardi kuna. Nastavljen je rast depozita građana, posebno njihove dugoročne štednje te je tijekom 2013. na rokove dulje od 12 mjeseci ugovoreno novih 512 milijuna kuna.

Vodeći hrvatski i svjetski stručnjaci susreli su se s nizom izazova u upravljanju talentima, motiviranju zaposlenika i odnosu s menadžerima. Učite iz njihovog iskustva!