Home / Tvrtke i tržišta / SWOT analiza

SWOT analiza

Zbog iskustva na projektiranju strojarsko-energetskih sustava zagrebačka tvrtka Eksperterm konkurentnija je od drugih u energetskom certificiranju gospodarskih objekata. Pri tome je potrebna mnogo viša razina stručnosti nego u certificiranju stambenih. Zagrebačka tvrtka Eksperterm vlasnika i direktora Davorina Gržana spremno je, uz visoku stručnu razinu svojih inženjera te stvorenu tehničku osnovu, dočekala i ušla u djelatnost energetskog certificiranja stambenih i poslovnih prostora. Gržan je iskustvo u projektiranju strojarsko-energetskih sustava i vođenju njihove izvedbe u građevinarstvu odlučio razviti na novoj poduzetničkoj razini kad je 2002. osnovao tvrtku Eksperterm, a uz projektiranje energetski naprednih sustava te obavljanje odgovornih poslova nadzora stalan je ovlašteni sudski vještak za strojarstvo.

S poslovnog aspekta, i Eksperterm je osjetio krah građevinarstva, pa je i za Gržana najava zakonske obveze stjecanja energetskih certifikata u to vrijeme bila dobra vijest. Krizu je ilustriralo i kretanje poslovnog rezultata koji je od 2008. kližio do minimuma od oko dva milijuna kuna prihoda na kraju 2010., a onda opet počeo rasti, najprije na 3,2 milijuna kuna potkraj 2012., a na kraju 2013. prihod je iznosio 3,6 milijuna kuna. Gržan i njegovih 12 zaposlenika ne samo da su se oporavili nego s optimizmom gledaju nadolazeće razdoblje.

  • Malo optimizma ulijevaju nam i posljednje izmjene Zakona o gradnji koje bi trebale pojednostaviti poslovanje i investitorima i projektantima, a smatram da i energetsko certificiranje može biti mnogo jednostavnije. Doduše, u početku podupirao sam Čačićev plan o investicijskom valu u gradnji toplinskih ovojnica, jer bi taj dio objekata trebao biti prvi korak u stvarnom poboljšanju energetske efikasnosti. Međutim, to nije dalo rezultate jer je zamišljena financijska konstrukcija bila nedorečena i u pravilu vrlo de-stimulirajuća za investitore, odnosno izvođače radova koji su tim planom trebali postati i mimo svoje volje investitori sa svim rizicima kasnije naplate – kaže Gržan.

Ne gubeći vrijeme u iščekivanju narudžbi za energetsko certificiranje, jer tu se, u skladu s ovdašnjim običajima, čeka početak sankcioniranja, Eksperterm se dokazao projektima u pionirskoj borbi za prihvaćanje doista najefikasnijih obnovljivih izvora energije u zgradarstvu, a to su sustavi dizalica topline koji omogućuju dugotrajno, čisto, komforno, po prirodi neštetno i drastično jeftinije grijanje, hlađenje, provjetranje i reguliranje vlažnosti zraka u stambenim i poslovnim prostorima. Na projektantskom planu Eksperterm na području Zagreba ima uhodane odnose s HEP-Toplinarsvom na uvođenju centraliziranih sustava, uz to i na projektiranju magistralnih plinovoda, vrelovoda i slično, a istodobno vezani su poslovno i s arhitektonskim uredima te građevinskim tvrtkama kao što je grupacija GIP Pionir.

Govoreći o svojim važnijim referencama, među kojima su hoteli Croatia u Cavtatu, Punta u Velom Lošinju, apartmani Lanterna u Rapcu, objekti VMD Prometa, objekti na golfskom terenu u Blatu u Zagrebu, Gržan u kontekstu preporuke modela za kompletnu hrvatsku energetsku strategiju izdvaja rekonstruirani hotel Laguna Parentium u Poreču. On je rekonstruiranjem znatno povećan, dobio je i dva vanjska bazena te jedan unutarnji. Investitor Plava laguna uvažio je Gržanov prijedlog te odbacio prvotno 5,5 milijuna vrijedno rješenje o izgradnji nove kotlovnice na loživo ulje i s repariranim rashladnim čilera sustava zrak-voda. Umjesto toga uvedene su dizalice topline vodovoda za istodobno grijanje i hlađenje raznih cjevina u hotelu u punom režimu rada cijele godine.

  • Prvo, sistemom dizalica topline vodovoda ostvaruju se enormne energetske uštede, ali u prihvaćanju našeg prijedloga možda je bila presudna spoznaja da ćemo ih time riješiti neugodnih i do 100 decibela bučnih cilera oko hotela, da neće biti dimnjaka ni 30.000-litarskog spremnika za loživo ulje. Dvostruki sustav dizalice topline sustava voda-voda sa svom je opremom smješten u podrumu hotela, kao energet crpi se voda iz podzemnih bunara u kojima je more stalne temperatur od 13 do 14 Celzijevih stupnjeva, a samo zbog radova bušenja ta je varijanta skuplja za oko milijun kuna, što je zanemarivo prema efikasnosti i brzom povratu investicije – kaže Gržan.

Gržan ističe da je nemoguće izraditi stvarnu usporedu kalkulaciju energetske bilance hotela Laguna Parentium prije rekonstrukcije i nakon nje jer to više nisu objekti ni približnih gabarita, funkcionalnosti i energetskih zahtjeva. Povećan je volumen prostora, objekt je obložen toplinskom ovojnicom, ali je dobio i dva vanjska bazena te jedan unutarnji. Ugrubo, na osnovi stvarne potrošnje energije u Laguna Parentiumu, uštedi se oko 1,7 milijuna kuna godišnje samo u tom strojarskom dijelu investicije, što znači da se cijela investicija sustava grijanja i hlađenja može otplatiti već za četiri godine! Sve sljedeće godine taj će mu troškovni segment sigurno biti važan faktor u konkurentnosti.

Prednost Laguna Parentiuma, dodaje Gržan, jest ta što u njemu u proljeće i jesen može biti i pođednack zahtjev za energiju grijanja i hlađenja. Jedna od tih energija je ‘otpadna’ i iskorištava se besplatno za drugu namjenu unutar istog sustava.

  • Laguna Parentium je, nažalost, rijedak primjer visoke energetske učinkovitosti kategorije A i očuvanja okoliša uporabom geotermalnih obnovljivih izvora energije, a takvih mogućnosti iskorištavanja energetskog potencijala podzemnih voda, bile one more ili boćata podzemna voda, imamo duž jadranske obale u uskom priobalnom pojasu, baš ondje gdje su već postojeći hoteli, na relativno malim dubinama u izobilju. Nažalost, većina hotela, pa i drugih gospodarskih objekata na Jadranu, još se koristi skupim i ekološki štetnim loživim uljem. S obzirom na izvanredan prirodni potencijal Hrvatske, smatram da bi bilo u interesu države, gospodarstva i građanstva donijeti strategiju poticanja tog koncepta gdje god je moguće.

Drugi je apsurd u tome što se na ime poticaja za razvoj i iskorištavanje obnovljivih izvora energije preko HEP-a skuplja velik novac koji se uglavnom rasipa na uvoz neefikasnih fotonaponskih panela, nešto na kogeneracijska i trigeneracijska postrojenja i vjetroelektrane. To su sve redom strani proizvodi i mi time potičemo njemačke, japanske, kineske i čije već proizvođače, a istodobno imamo neograničene količine kvalitetne prirodne energije u plitkom podzemlju. Umjesto da to potičemo skidanjem svih mogućih nameta, korisnici te prirodne energije kažnjavaju se nametom od 0,10 kuna po kubiku korištene podzemne vode za dizalice topline, bez obzira na to što se ista količina iste nezagađene vode vraća u podzemne tokove. O neiskorištavanju dubljih geotermalnih izvora bolje da ne govorim, kaže Gržan.

Kao energetičar često se sreće i s primjerima loše kontrole potrošnje električne energije. Tako je, primjerice, samo savjetom jednom hotelijeru da rad vešera i glačaonice iz dnevne smjene, kad je najsukuplja vršna potrošnja struje, prebacu u noćnu na jeftinu tarifu, uštedio nekoliko stotina tisuća kuna na godišnjoj razini, pri čemu je viša naknada osoblju za noćni rad bila simboličan trošak.

Da treba pratiti razvoj tehnologije, svjedoči i Ekspertermov projekt grijanja i hlađenja u replici Žitne kuće u Karlovcu. Ondje su za izvedeni projekt dizalice topline umjesto vode kao nositelja toplinske energije upotrijebili neškoljivi freon R410A te dobili nagradu za najinovativniji projekt na svijetu u 2011. od renomiranoga japanskog proizvođača dizalice topline Daikina. U tom sustavu izbjeognuti su gubici energije koji se javljaju predajom energije s vrućeg freona na vodu, tako da vrući freon prenosi energiju do ventilokonvektora kojima se griju prostorije. Takve nove tehnologije, čak i sustavi ‘zrak-freon’, dodaje Gržan, sad omogućuju da se u poslovnim zgradama koje sve češće imaju i prostorije sa serverima njihova otpadna toplina rabi za gotovo besplatno grijanje ostalih dijelova zgrade, a u tom je području Eksperterm ‘doma’.

U certificiranju stambenih objekata već se osjeća navala konkurencije raznih razina stručnosti, a u gospodarskom sektoru u certifikaciji se mogu naći i sustavi koji zahtijevaju mnogo znanja i rada. Kao primjer Gržan je naveo certifikaciju pogona Cedevice, pri čemu je velik problem bio precizno odrediti i razdvojiti udio energije za proizvodni proces od one za ostale potrebe u ukupno pet objekata. Drugi i čest problem jest nepostojanje projektne dokumentacije čak i na državnim objektima, što usporava i poskupljuje certifikaciju. Eksperterm je tijekom godina uložio više od pola milijuna kuna u kvalitetan softver, unaprijedivši ga i vlastitim rješenjima, pa na osnovi preliminarnih razgovora već ove godine obavlja važne međunarodne projektantske poslove u Njemačkoj i Makedoniji.