21.000 OTKAZA Tko je i zašto otpuštao radnike u prosincu

Nitko u državi ne vodi evidenciju o razlozima i strukturi otkaza. Ne zna se ni otpuštaju li radnike male ili velike tvrtke. Tek, najveće je smanjenje broja zaposlenih u građevinarstvu.

Ko god da je u posljednje vrijeme prvi put stao u red na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, mogao je doživjeti neponovljivo iskustvo. Od svih šaltera, daleko najveći red od ranog jutra stvara se ispred onoga za prvu evidenciju nezaposlenih. Sve generacije, modni stilovi i slojevi društva danas dijele istu sudbinu. Prema posljednjem izvještaju HZZ-a, samo u prosincu izgubljena su 21.362 radna mjesta. U istom mjesecu zaposlena su preko HZZ-a 11.892 radnika, skoro upola manje nego što ih dobilo otkaz.

Kada treba proglasiti poslodavca godine, svi mediji vrve od fotografija uspješnih poduzetnika. Kada treba otkriti tko su tvrtke koje najviše otpuštaju, nitko ih ne želi imenovati. Najviše radnih mjesta u prosincu izgubljeno je u sektoru pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, zatim u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, građevinarstvu, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, a na ostale otpada još oko 7000 otkaza. Pokušali smo saznati kakva je struktura tih tvrtki, međutim, nijedna institucija, uključujući HZZ, nema podatke o tome jesu li tvrtke koje su otpuštale velike, male, državne, privatne, je li riječ o ‘konstruktivnim’ otkazima ili defenzivnom restrukturiranju, gdje je na prvom mjestu rješavanje broja radnika.

Jedino što nam je HZZ ponudio jest anketa koja je prošle godine rađena među 12,8 tisuća poslodavaca s ukupnim brojem zaposlenih od 549 tisuća, što čini 38,5 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj. Ispada da sektori koji najviše otpuštaju, ujedno najviše i zapošljavaju (izuzev građevine), što govori o velikoj fluktuaciji radne snage u tim industrijama. Istodobno poslodavci istih tih sektora prigovaraju da za njihove potrebe nema dovoljno radne snage. Paradoks u HZZ-ovoj anketi je da su se među viškovima našli i prodavači, blagajnici i diplomirani inženjeri elektrotehnike, koji su istovremeno i najtraženija radna snaga na tržištu.

U primarnoj proizvodnji, odnosno poljoprivredi, radnici koji su 20 godina radili u poljoprivrednim tvrtkama koje su se koristile poljoprivrednim zemljištem ostaju bez posla jer, prema mišljenju stručnjaka, to je zemljište sada podijeljeno seljačima, od kojih malo njih nešto proizvodi.

Nekada su tvrtke u svom vlasništvu imale 400 tisuća hektara, danas imaju upola manje. Inače sam veliki zagovornik obiteljske proizvodnje, ali danas je 80 posto zemljišta u rukama seljaka koji tu zemlju ne obrađuju. Ako se taj trend nastavi, 80 posto radnika zaposlenih u poljoprivredi završit će na burzi. U poljoprivrednim tvrtkama prije šest do sedam godina bilo je 18 tisuća zaposlenih, a do prije dvije godine 13 tisuća. K tome, još uvijek nemamo pravu analizu koliko poljoprivrednih domaćinstava živi samo od poljoprivrede, a kolikima je to dodatni izvor prihoda – tvrdi Stipan Bilić, stručnjak za poljoprivredu.

Turizam bilježi najveći pad zaposlenosti u prosincu. Riječ je uglavnom o prestanku ugovora na određeno vrijeme, odnosno rješavanju sezonaca, koji u sezoni gotovo udvostručuju broj zaposlenih u sektoru.

Mnogi državni hoteli u procesu su restrukturiranja i predstavljenim nagodbama i svi planovi usmjereni su prema smanjenju radne snage jer je to najlakša metoda rezanja troškova. Stalno upozoravamo da takve odluke ne idu u istom pravcu kao Strategija turizma, koja podrazumijeva povećanje kvalitete usluge. Svjesni smo da među radnicima ima dosta starijih kojih se poslodavci žele riješiti, ali kad bi zaposlili isti broj mladih, ne bi se bunili. Ovako imamo povećanje broja kreveta, a smanjenje broja radnika – tvrdi predsjednik Sindikata turizma i usluga Eduard Andrić.

Društva situacija nije ni u sektoru trgovine, gdje također postoji velika potreba za sezonskom radnom snagom. Većina trgovačkih tvrtki broj stalno zaposlenih drži na izdržljivom minimumu. Navodno je Diona prošle godine otpustila dio radnika iako nam nisu htjeli to potvrditi, a iz Konzuma su odgovorili da su imali povećanje od 200 zaposlenih u odnosu na 2012. Nije poznato jesu li paralelno i otpuštali. Osim toga propalo je i dosta malih trgovaca i obrtnika.

Kada nema potražnje, i besplatan je radnik uzaludan. Privatni sektor prilagođava se krizi, a u javnom se broj radnih mjesta čak povećava.

U maloprodaji se smanjuje potražnja za određenom grupom proizvoda, poput bijele tehnike, namještaja. Kućanstva smanjuju investicije u trajna potrošačka dobra i u tom segmentu gube se radna mjesta. Samo u automobilskoj industriji potražnja je na trećini od nekadašnje – objašnjava konzultant Damir Novotny, dodajući da, kada nema potražnje, i besplatan radnik je uzaludan. Kao primjer dobrih državnih mjera za poticanje zapošljavanja naveo je slovačku vladu, koja je prije sedam godina promijenila zakonske okvire za poticanje investicija s pet mjera. Između ostalih, isplatu osam tisuća eura stimulacije za svako novo radno mjesto. Preuzimala je troškove prekvalifikacije, davala investitorima besplatno zemljište, porezne olakšice i sl. Rezultat toga je da je dvije do tri godine nakon ulaska u EU Slovačka otvorila više od 150 tisuća novih radnih mjesta, a nema ni blizu geostrateške prednosti kakve ima Hrvatska.

Novotny kaže da, što se trendova davanja otkaza tiče, nema nekih pravila. Jedini trend je, kaže, da se privatni sektor prilagođava kriznoj situaciji zadnjih pet godina, za razliku od javnog, gdje se broj radnih mjesta čak povećava.

Većina građevinskih tvrtki u predstečajnoj je nagodbi, a u posljednje vrijeme radnike su otpuštale i male i velike. Kako se smanjuje potražnja za stanovima, tako se efekti sve više odražavaju na sve prateće aktivnosti – obrtnike, arhitekte, dizajnere i sl. Nezahvalno je obrađivati kretanja u prerađivačkoj industriji, koja obuhvaća ogroman broj djelatnosti, ali kad se pogledaju Finini podaci o zapošljavanju, prihodima i produktivnosti rada od 2010. do 2012, mogu se naći zanimljive informacije u poddjelatnostima. U tom razdoblju kontinuirano je rastao broj zaposlenih u djelatnosti proizvodnje metalnih konstrukcija, koje su trenutačno glavna poluga čitave industrije. Najviše su u tom segmentu zapošljavale velike tvrtke poput Đure Đakovića (u 2012. više od 250 ljudi), Montinga (117), Eko Međimurja, Jedinstva, Kolor Emajla. Inače vrlo dinamičan sektor pekarstva u dvije godine otpustio je gotovo tisuću radnika, ali su se pekarskim tvrtkama u istom razdoblju povećali prihodi, kao i produktivnost radnika (prihodi po zaposlenom).

Kad bi se gledala struktura tvrtki, prema HZZ-ovoj anketi najviše novozaposlenih bilo je u mikroprivatnim tvrtkama do devet zaposlenih, zatim manjim i srednjim, a tek na kraju u velikima, koje su više otpuštale nego zapošljavale.

Podatak HZZ-a, da je među svim novim zapošljavanjima prošle godine, njih 85 posto bilo na ugovoru na određeno vrijeme, najviše u velikim privatnim tvrtkama, govori o tome kako su brzo poslodavci prilagodili fleksibilizaciju tržišta rada.

Svjetska istraživanja pokazala su da u zemljama koje imaju rigidnije zakone o radu ima manje otpuštanja. No kada su u silaznoj putanji manje tvrtke, one ne mogu brzo reagirati i često završe u stečaju. Zemlje s fleksibilnijim tržištem rada, kada nije kriza, brže zapošljavaju. No valja uzeti u obzir da u zemljama poput Nizozemske ili Danske s vrlo fleksibilnim tržištem postoje dobro razrađeni državni mehanizmi koji olakšavaju prijelaz iz zaposlenosti u nezaposlenost – od socijalnog zbrinjavanja, novčane naknade dostatne za normalan život, institucija koje pomažu pri pronalasku posla do pokrivanja troškova dodatnog obrazovanja odraslih i sl. – komentira Sanja Crnković Pozaić, glavna savjetnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Upozorava i na to da ‘baby boom’ generacija odlazi u mirovinu, a nema je tko zamijeniti.

Usklađivanje sustava obrazovanja i potreba tržišta rada tek je u svojim začecima, kao i projekt pametnih specijalizacija Ministarstva gospodarstva kojim bi se točno trebale odrediti djelatnosti s jakim potencijalom rasta. Tom pravcu trebala bi pridonijeti i Industrijska strategija. Potkraj prosinca u evidenciji HZZ-a registrirano je 363.411 nezaposlenih, što je za 1,4 posto više nego godinu ranije. Istoobno je u tom razdoblju iz evidencije HZZ-a zaposleno 217 tisuća. Naravno, to je samo jedan dio i zaposlenih i nezaposlenih. Koliko ih ima u Hrvatskoj, teško je reći. Samo u prva tri tjedna 2014. broj se povećao za dodatnih 12 tisuća. To bi trebala biti vrlo jasna najava trendova za ovu godinu, koja će očito biti raj za poslodavce. Oni će na tržištu rada nalaziti jeftiniju radnu snagu.