Finale međunarodnog natjecanja studenata prava Price Media Law Moot Court Competition održat će se početkom travnja u Oxfordu. Nakon pobjede u Beogradu regiju će zastupati ptero studenata zagrebačkoga Pravnog fakulteta.
Studenti zagrebačkoga Pravnog fakulteta obranili su titulu regionalnih pobjednika na Price Media Law Moot Court Competitionu te izborili nastup u finalnoj rundi koja će se od 1. do 4. travnja održati na prestižnom engleskom sveučilištu Oxfordu. Ekipa u sastavu Morana Perušić, Teodora Skelin, Ana Vitauš, Dario Ćorić i Hrvoje Škalić na regionalnom je natjecanju u Beogradu ostvarila svih pet pobjeda te dobila pojedinačnu nagradu za najbolji podnesak.
-
Velika je to pobjeda za nas, a još je važnije što smo nastavili tradiciju da naš fakultet pobjeđuje. Sati provedeni uz knjige i računala isplatili su nam se, a očekuju nas još naporniji dani jer se moramo pripremiti za natjecanje u Engleskoj i pokušati ostvariti što bolji rezultat. Naravno da bismo željeli i ondje pobijediti i zato ćemo se potruditi. Ako su mogli kolege iz Beograda, zašto ne bismo i mi – optimistični su članovi hrvatskog tima, redoviti studenti četvrte i pete godine fakulteta. Od početka su se susretali s problemima, ali uz pomoć prošlogodišnjih natjecatelja i mentorice Ive Kuštrak Managić uspješno su ih rješavali. Prijave za natjecanje počele su u kolovozu prošle godine.
-
Isprva je bilo mnogo zainteresiranih, a na kraju nas je ostalo ptero u timu. Morali smo napisati kratak osvrt na slučaj koji je za ovo natjecanje objavljen. Pravi posao slijedio je u listopadu kada smo se počeli ozbiljno pripremati za natjecanje. Tek smo onda vidjeli koliko nas posla čeka – rekla je Teodora Skelin.
Otegotna je okolnost ta što se natjecatelji koriste anglosakonskim pravom koje nije temelj prava u Hrvatskoj te što se sve rasprave vode na engleskom jeziku. Tako su morali ispočetka učiti pisati podneske i druge specifičnosti za tu vrstu prava. Tu im je dosta pomogla prošlogodišnja ekipa.
- Da nije bilo njih, vjerojatno bismo još tražili primjere. Oni su nas uputili gdje tražiti, što je bitno, a što nije. Usmjeravali su nas i davali korisne savjete. Bilo je tu i svađa te nerazumijevanja, ali na kraju sve je dobro ispalo. Mnogo nam je značila njihova potpora kad bi se činilo da smo došli do zida i da ne možemo dalje. Oni bi nas motivirali, i to vrlo uspješno – uz osmijeh je ispričala Ana Vitauš.
Zagrebačka ekipa u Beogradu je pobijedila u finalu simulirajući ulogu tužitelja pred sudom vijećem sastavljenim od uglednih pravnika i stručnjaka iz medijskog prava: Margaritom Tsatsom Nikolovskom, sutkinjom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i bivšom sutkinjom Europskog suda za ljudska prava, Vesnom Alaburić, odvjetnicom za medijsko pravo, Helenom Mandić, direktoricom za emitiranje u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, Jadrankom Vojvodić, zamjenicom direktora Agencije za elektroničke medije Crne Gore, i Armerom Jukom, državnim odvjetnikom Albanije. To je kod njih probudio strahopoštovanje, a u Oxfordu ih čeka jednako tako impresivna sudačka ekipa.
- Nije lako nastupiti pred tako jakom ekipom prema kojoj osjećaš strahopoštovanje, ali i oni su svjesni da je nas strah i da imamo tremu. Pitanjima nas žele dovesti do zida i vidjeti kako se snalazimo s argumentacijom. Svjesni svog autoriteta, nije im cilj dotući nas, već samo vidjeti kako se snalazimo – istaknuo je Dario Ćorić.
Ove su se godine studenti posebno bavili pitanjima neovlaštenog pristupa osobnim podacima i njihovom upotrebom, etičkim standardima za novinare i funkcioniranjem internetskih tražilica. Budući da medijsko pravo ima sve važniju ulogu u razvoju društva u 21. stoljeću, pitanja kao što su pravo na slobodu govora i pravo na privatnost, obujam prava na privatnost javnih osoba, sloboda govora na društvenim mrežama ili odgovornost posrednika na internetu postaju ključna pitanja u učvršćivanju vladavine prava. S ovim slučajem ulazimo u područje koje nije do kraja pravno čisto. Kad smo gledali dosadašnju sudsku praksu, vidjeli smo da nema pravog ni decidiranog odgovora imamo li pravo ili nemamo. Cilj je ovim slučajem potaknuti razmišljanje o tim problemima te se približiti konačnom rješenju – smatra Hrvoje Škalić.