Home / Poslovna scena / Industrijska strategija

Industrijska strategija

Strategija je hrabro odredila ‘pokretačke’ sektore. S druge strane, za provedbu će najproblematičnije biti osigurati ‘stabilne i nepromjenjive uvjete poslovanja za sve investicije u fiksni kapital za razdoblje od deset godina’. A to je ključna točka ovog dokumenta koji Hrvatska čeka dvadesetak godina.

Nakon što se dvadeset godina zaziralo od donošenja industrijske strategije, u državi u kojoj se slični dokumenti multipliciraju sa svakom novom vladom došao je red i na nju – odabrani su ‘sektori budućnosti’. Tema je to koja će uvijek dijeliti one koji misle da poduzetnici sami imaju najbolji njih za sektore s potencijalom i one koji misle da je to zadaća ‘onih gore’.

Kako god, nakon dugog najavljanja i očekivanja iznjedren je dokument ‘Industrijska strategija 2014. – 2020.’ u kojem su ‘pokretačima gospodarstva’ označene farmaceutska, metaloperađivačka, ICT te elektroindustrija. Razlog? Riječ je o velikim izvoznicima koji ostvaruju pozitivan EBITDA i zapošljavaju mnogo ljudi. ‘Čuvarima’ su proglašene djelatnosti usmjerene na domaće tržište koje zapošljavaju mnogo ljudi, poput prehrambene industrije. Mora se priznati da je napredak, ako se već biraju strateški sektori, bar to što se takvima više ne smatraju gotovo svi sektori: od turizma, prometa do tekstilne industrije.

Dugoočekivana strategija još nije javna, ‘šeta’ između koalicijkih partnera i različitih ministarstava koja bi trebala biti uključena u provedbu pa se očekuje da bi javna rasprava trebala početi za desetak dana, nakon čega dokument ide na Vlada. Među onima koji su vidjeli famozni dokument vladaju podijeljena mišljenja. Dominanatan je osjećaj rezerviranost, osobito kad se dode.

GLAVNI CILJ repoziocioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost.

OSTALI CILJEVI rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020., od čega najmanje 30 posto visokoobrazovanih; rast produktivnosti radne snage za 68,9 posto od 2014. do 2020.; povećanje izvoza od 2014. do 2020. za 30 posto i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti.