konkurenti

I Rijeka i Pleso i Vukovar zaostaju za regionalnim konkurentima. Svaka luka ima svoju tužnu priču. Ipak, ulazak u EU mogao bi biti impuls za razvoj teretnoga prometa.

Brnik u devet mjeseci sletjelo je više tereta nego na Pleso u cijeloj godini. Tako se opjevani hrvatski geostrategski položaj u praksi potvrđuje samo kao vlastita karikatura.

Stručnjaci upozoravaju na to da loši rezultati glavnih hrvatskih luka, morske, riječne i zračne, ne ovise samo o njima, ali služu se da su trebale postići mnogo bolje rezultate, pogotovo sada kada Europa sve više naglašava intermodalni prijevoz, na čemu bi upravo riječka i vukovarska luka trebale profitirati.

Potencijal tih luka nije iskorišten onoliko koliko bi mogao biti. Znamo da riječkoj luci radi njezina razvoja i razvoja intermodalnog prijevoza trebaju nova željeznička pruga i infrastrukturna ulaganja. Ona može privući promet i postati uspješna priča. I vukovarska luka, najveća hrvatska riječna luka te jedina na Dunavu, ima velik razvojni potencijal. Nažalost, zbog sadašnjega lošeg stanja gospodarstva njezin kapacitet nije iskorišten iako su izgledi da će upravo riječni promet, posebno onaj Dunavom, uskoro biti sve važniji u europskome prometu. Stoga se može pretpostaviti da će se zbog tih zbivanja promijeniti i negativan trend razvoja kojem danas svjedočimo – kaže Tanja Vujnović, projektna menadžerica u Klasteru intermodalnog prijevoza.

Da vukovarska luka ima golem potencijal, svjesni su i u njezinoj upravi. Problem s prostorom i vremenskim prilikama donio je im slabiju 2013. Gradnja logističkoga centra više bi iskoristila potencijal. Međutim, planira se ulaganje u Srbiju, o toj mogućnosti u Hrvatskoj slabo se raspravlja. Logistički centar nadoknadio bi minus od sto tisuća tona i još povećao kapacitete za Vukovar. Budući da uskoro ide u koncesiju, možda će budući koncesionar prepoznati priliku u gradnji logističkog centra koji bi omogućio povećanje prevozara.

Otvoreni smo 365 dana bez obzira na vodostaj, ali zapreka razvoju jest nemogućnost širenja skladišta i prevozara zbog nedostatka prostora. Ovisni smo i o gospodarskoj situaciji, koja je u Hrvatskoj loša. S oporavkom gospodarstva, što se očekuje ove godine, i vukovarska luka rast će u prevozaru. Na njega utječe plovnost Save do Brčkoga jer dio tereta gubimo i zbog toga – objašnjava stanje u luci direktor Tomislav Mihaljević.

Ovogodišnji je plan nadoknaditi dio lanjskog minusa u prevozaru i imati ga iznad 350 tisuća tona. Godina joj je počela dobro jer je upotrijebljena za prevoz tereta za gradnju TE-a Stanari u BiH, a i upita ima više nego prije. Ondje se nadaju da će suradnja s HŽ-om biti bolja ove godine – Suradnja može biti bolja i brža. To je također jedan od problema zbog kojih ne možemo povećati promet. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju brži je protok robe iz Unije. Svjesni smo da bez oporavka domaćeg gospodarstva teško može biti drastičnog povećanja prevozara – rešen je Mihaljević.