Poseban prilog

Telekomunikacijske mreže nove generacije, integrirane inovativne usluge i digitalno oglašavanje neki su od faktora koje su sudionici okruglog stola o razvoju industrije, na kraju 4. telekom konferencije – Trendovi u telekomunikacijama i medijima u 2014. godini u organizaciji PwC-a i Lidera, naveli kao ključne za uspjeh u 2014. i idućim godinama.

Promjenu postojećih i uvođenje novih poslovnih modela analitičari često navode kao preduvjet za vraćanje na staze rata u telekomunikacijskom sektoru. Vipnet se, rekao je predsjednik nje-gove uprave Mladen Pejković, u tom kontekstu opredijelio za strategiju konvergencije, odlučivši ostati u kombinaciji mobilnih i fiksnih usluga i na taj način nadoknaditi pad prihoda od tradicionalnih telekom usluga. Unatoč različitim pritiscima na poslovanje telekom operatera, od manje potrošnje, veće konkurencije i regulatornih mjera, Pejković smatra da u toj industriji i dalje ima razloga za optimizam. Trend koji se može očekivati u Hrvatskoj u 2014. je, prema njegovom mišljenju, konsolidacija tržišta, koja donosi i neke izazove.

Važno pitanje za regulatora u ovoj godini je ima li spašavanje operatera u teškoćama prednost nad zaštitom tržišnog natjecanja i što će imati veće pozitivne ili negativne efekte. Ne bih bio u koži regulatora ove godine – rekao je Pejković.

Predsjednik Uprave Nove TV Dražen Mavrić vjeruje da će televizija ostati najjači medij i najjača platforma za oglašavanje. Mavrić u telekomima ne vidi konkurenciju, već jedan od kanala kojima može distribuirati svoj sadržaj krajnjim korisnicima. Njihovi videoservisi uspješno surađuju s dva vodeća hrvatska teleoperatera, zbog čega ih promatraju isključivo kao partnera. Ekskluzivni sadržaj je i glavni okidač za dobivanje naklonosti korisnika, čemu svjedoči i činjenica da je i Netflix krenuo u tom smjeru. Na pitanje iz publike zašto u Hrvatskoj nema velikih videoservisa poput Netflixa, Pejković odgovara: Naš je proizvod megabat u kombinaciji s dobrom uslugom. Eksplozija megabajta nije loša i svaka nova tehnologija donosi jeftiniju proizvodnju megabajta, ali prije treba napraviti domaću zadaću, tj. poboljšati konkurencnost. Mislim da je trend cord cuttinga (otkazivanja kabelske televizije u korist OTT televizija) prenapuhan te da je Hrvatska premalo tržište za Netflix, na koji otpada pola godišnjeg internetskog prometa u SAD-u.

Superbrze LTE mreže, ili 4G, područje je u koje telekom, HT i Vipnet na hrvatskom tržištu usmjeravaju svoje investicije da bi odgovorili na sve brži rast podatkovnog prometa. LTE je i bitan za ispunjavanje ciljeva Digitalne agende, koja propisuje da bi do 2020. svi građani EU trebali imati širokopojasni pristup brzinom većom od 30 Mbit/s, a 50 posto i više kućanstava u EU trebalo bi imati internetsku vezu brzine veće od 100 Mbit/s.

Na pitanje moderadora Dejana Ljuštine iz PwC-a Hrvatska o nedostatku ulaganja u LTE, Malin Holmberg, predsjednica Uprave Tele2 rekla je da će se u pojedine tržište segmente ulagati kada za njima nastane potražnja. Najbolji primjer je 4G mreža, koja prema njezinim riječima u Hrvatskoj još nije potrebna i za kojom u ovom trenutku nema dovoljno potražnje. Na globalnoj razini 4G mreža ima penetraciju od tek jedan posto, a u Švedskoj, koja je lider u Europi prema implementaciji i upotrebi tih mreža, udio LTE-a je 10 posto.

Tele2 vrlo oprezno investira. Kada zabilježimo potražnju za 4G-om u korporativnom sektoru, tražit ćemo rješenja. 3G mreža zasad je dovoljno dobra.

Upitan za nekoliko poslovnih poteza koji su najviše utjecali na poslovanje kompanije koju vodi, Pejković je naveo da je na budućnost i razvoj Vipneta od njegova osnivanja najveći utjecaj imalo pet strateških poteza. Prvi korak bilo je ulaganje u prepaž 1999. godine, nakon toga snažno investiranje u razvoj korisničke podrške, uvođenje GPRS mreže, alternativni brend Tomato i kao najvažniji – akvizicija B.neta, koja je dovela do potpune transformacije kompanije od čisto mobilnog operatera do onog koji nudi cijeli spektar mobilnih i fiksnih usluga. Ključ uspjeha za Novu TV bila je snažna domaća produkcija.

Usredotočili smo se na domaću produkciju. Naša je odluka bila da imamo broj jedan informativni i zabavni program. To je izgledalo kao nemoguć cilj zbog tradicije HRT-ova informativnog i RTL-ov zabavnog programa. Nosili smo se s tim i pozicionirali smo Novu tako da od obje konkurentske kuće uzmemo najbolje – rekao je Mavrić, dodavši da HRT prima prevelike subvencije s obzirom na veličinu tržišta.

Predsjednik Uprave Iskona Saša Kramar kaže, pak, da je širokopojasni pristup internetu njihova ključna usluga, na kojoj se grade sve ostale usluge, a triple play godinama njihov najprodavaniji i najprofitabilniji paket. Navodi kao primjer da je Iskon još 2011. ponudio multiscreen televiziju za računala i pametne telefone. Što se tržišta tiče, Kramar misli da je ono premalo i samim time stvara niz nedostataka. Na pitanje koji su od trenutka koji nas očekuju u 2014. i sljedećim godinama najvažniji za njihove kompanije, Kramar je rekao da je najvažnija broadband infrastruktura, a novu paradigmu i priliku za pozicioniranje vide i u području digitalnog oglašavanja.

Računarstvo u oblaku (cloud computing) već nekoliko godina jedan je od glavnih trendova u ICT svijetu, a rast usluga u oblaku obilježit će i ovu godinu. Za telekome predstavlja potencijalne nove izvore prihoda, ako pronađu odgovarajući poslovni model. Očekuje se da će do 2017. godine 84 posto mobilnog prometa biti vezano uz cloud, a cloud bi mogao, rekao je Ljuština, biti i poticaj telekom operaterima za povezivanje i ulazak u partnerstva. IBM na cloud, rekao je Šimić, gleda kao na tehnologiju koja izlazi iz faze ‘hypea’ u ‘mainstream’, ali snažnija upotreba clouda na hrvatskom tržištu ograničena je veličinom tržišta. Holmberg također smatra da je kod clouda bitno pitanje veličina tržišta.

Kada je općenito riječ o trendovima onako kako ih vidi IBM, Šimić je rekao da telekom kompanije sve više razmišljaju o tome kako se otvoriti prema klijentima i kako ih uključiti u poboljšanje proizvoda.

Telekom operateri dosad su vidjeli korisnika jednom ili dvaput na godinu, a sada su online putem u kontaktu 4-5 puta na dan. Tu promjenu u načinu razmišljanja zasad mnogo bolje koriste OTT igrači – rekao je Šimić.

Drugi trend, koji su istaknuli i Šimić i Ljuština, sve veća je potreba i sklopnost kompanija, inače konkurenata, za sklapanje partnerstava. Razvoj cloud i m2m usluga može biti skup kada ih kompanije razvijaju samo-stalno, pa su partnerstva prilika da se troškovi smanje. Ogromna količina podataka o korisnicima kojima raspolažu telekomni čeka da se osmisle poslovni modeli koji će moći izvući konkretnu korist za operatore, a upravo je to područje vrlo interesantno, rekao je Šimić, i za partnerstvo telekoma s OTT igračima ili nekim drugim kompanijama.