Home / Poslovna scena / Rezanje troškova ima granice

Rezanje troškova ima granice

O izazovima s kojima se susreće telekomunikacijska industrija, poslovanju i planovima drugoga najvećeg operatera u Hrvatskoj te zbivanjima na domaćem tržištu, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Vipneta Mladenom Pejkovićem.

  • Kakva će biti strategija razvoja Vipneta s obzirom na trend pada prihoda i dobiti? – Svjedoci smo turbulentnom razdoblju za telekomunikacijski sektor u Europi, koji je pod snažnim istovremenim utjecajem jake regulacije sektora, promjene tehnologija i poslovnog modela, recesije i zasićenja tržišta. Streloviti rast obujma prenesenih podataka odnosno uspjeh video sadržaja tješa operateru u investicije koje imaju mnogo dulji povrat od rokova na koje su navikli. Mislim da možemo identificirati tri strateška smjera među telekom operaterima u Europi danas. Kolokvijalno ih možemo nazvati ‘strategija zamrzavanja’, ‘strategija oportunizma’ i ‘strategija konvergencije’. Prva opisuje pomalo parazitski pristup u kome operater zaustavlja sva ulaganja i razvojne aktivnosti očekujući da će kroz maksimalnu efikasnost poslovanja i oslanjanje na veleprodajni model na tijek mreži rezanjem cijena naći svoje mjesto u vremena promjena. Kod takve strategije opasnost leži u tehnološkom zaostajanju i neizbježnosti naglog sustizanja odgođenih investicija. Strategiju oportunizma opisuje potragu za novim izvorima prihoda, koji u nekim primjerima više nemaju nikakve veze s telekom industrijom, a opasnost je u gubitku fokusa odnosno svaštarenju. Strategija konvergencije predstavlja tvrtke koje vide sljedeću fazu u nastavku djelovanja unutar ICT tržišta u razvoju tehnologije i infrastrukture s naglaskom na investicije fiksne i mobilne mreže sljedeće generacije kako bi se konvergencijom mobilnih, fiksnih i TV usluga barem djelomično nadoknadio pad u tradicionalnom izvoru prihoda. Vipnet je tipičan primjer takve konvergentne strategije uz velike investicije i u kriznom razdoblju, uključujući i brojne akvizicije tvrtki kabelske televizije. Vodafone akvirira Kabel Deutschland dvije godine nakon naše akvizicije B.neta i time najveći mobilni operater potvrđuje naša promišljanja.

  • Pad poslovnih rezultata u telekom sektoru predviđa se i dalje, gdje vidite nove izvore prihoda? – Izlaskom u konvergenciju otvorili smo tržišta fiksnog broadbanda i glasovne komunikacije te distribucije TV sadržaja uz naplatu. U svim tim tržištima bilježimo znatan rast. Konvergentna rješenja dobivaju sve više poklonika. Korisnici žele isti sadržaj na svim svojim ekranima, od klasičnog TV prijavnika, preko laptopa do tableta i tzv. pametnoga mobilnog telefona. Naša usluga Vip TV za van omogućuje upravo to, gledanje TV programa na svim tim uređajima i pravi je primjer tog novog trenda od kojeg mnogo očekujemo. Za to nam je potrebna vrhunska platforma za distribuciju sadržaja, ali i vrhunske mreže. S fiksnom mrežom nove generacije dopiremo do 300 tisuća kućanstava, to je bez premca najrazvijenija fiksnog mreža za superbrzi internet i televiziju visoke definicije u Hrvatskoj. Mnogo ulažemo i u mobilne mreže pa budućnost vidimo u prihodima iz takvih modernih mreža za prijenos podataka.

  • U čemu ste najviše profitirali kupnjom B.neta? B.net je do akvizicije bilježio visoke stope rasta, kakva je sada situacija, planirate li širiti koaksijalnu mrežu? – Tom akvizicijom započeli smo veliku transformaciju kompanije iz mobilnog u naprednog davitelja kompletnih ICT usluga, bio je to ključan trenutak u 15-godišnjoj povijesti tvrtke. Akvizicijom smo stekli korisnike, mrežu spremnu za usluge budućnosti i ojačali naše redove vrhunskim stručnjacima. Poslovni su rezultati iznad onih koje smo planirali u trenutku akvizicije, a putem dodatnih investicija u tehnologiju i doseg mreže stope rasta ubrzane su u odnosu na razdoblje prije akvizicije. Mrežu i dalje širimo, posebno u gradovima na obali. Koaksijalni kabel je medij koji ispunjava ciljeve Digitalne agende i, osim nešto optičke mreže, danas je jedini takav u Hrvatskoj.

  • Koliko ste dosad uložili u LTE i u kojoj je fazi implementacija? – Samo za dozvolu u proračun smo uplatili 300 milijuna kuna, dakle očigledno imamo vrlo ambiciozne planove. Tehnologija je izvrsna i u svemu pokazuje veću zrelost u odnosu na isto razdoblje kod uvođenja 3G mreža. U komercijalnom radu je u velikim gradovima, gdje će taj dodatni kapacitet biti od posebne važnosti, a dozvola za nekadašnje TV frekvencijsko područje iznimno je prikladna za teritorijalno pokrivanje. To znači da će LTE biti primarna tehnologija za pristup internetu u ruralnim područjima Hrvatske za koju godinu, zbog performansi koje su bolje od onih na bakrenim ruralnim fiksnim mrežama. Ulaganja treba balansirati između 3G i 4G mreža jer barem do 2017. godine očekujem daljnji rast prometa na 3G mrežama. S obzirom na to da se ove godine svi najvažniji modeli mobilnih uređaja najavljuju u LTE verziji, od sljedeće godine već ćemo moći govoriti o masovnoj primjeni kod nas.

  • Zašto ste uveli brend Vip TV-a pored B.neta? – Preko brenda Vip želimo korisniku ponuditi sve mobilne i fiksne usluge na jednom računu, B.net pruža samo fiksnu uslugu. Naš je cilj ponuditi konvergentnu uslugu na čitavom teritoriju Hrvatske neovisno o infrastrukturi. Tamo gdje još nemamo vlastitu infrastrukturu koristimo se veleprodajnim modelom na bakrenoj mreži, a gdje nje nema imamo satelitski pristup. Lani su Vip i B.net bili izjednačeni u rastu fiksnih usluga. U sljedećim godinama predviđam sve veći rast konvergencije putem brenda Vip, djelomično i nauštrb brenda B.net.

  • Kako će Vipnet odgovoriti izazovu gdje se s jedne strane nameće zadržavanje profitnih marži, a s druge ulaganje u inovacije i nove tehnologije? – To ključno pitanje muči sve telekome u Europi, ne zaboravimo i na teško nadoknadive udarce regulacije roaminga i cijena interkonekcije te recesijsko ponašanje potrošača. Odgovor je kombinacija povećanja efikasnosti i pružanja dodatnih usluga. Rezanje troškova ima svoje granice i ne smije se ugroziti korisničko iskustvo, kvalitetu proizvoda ili podrške korisnicima. Dobra vijest je da ulaganje u nove tehnologije ujedno znači i efikasnije poslovanje. Svaka sljedeća tehnološka generacija sve efikasnije odnosno jeftinije prenosi megabajt prometa preko mreže, čime odgovaramo na eksploziju prometa na mrežama. Na našem tržištu postoji trend jačanja mobilne komunikacije uz preplatu. Jedino područje u kojem Vipnet sada bilježi pad rezultata je preplate u mobilnoj mreži. S druge strane, bilježimo rast broja preplate. Dok je ranije preplate bio dominantan, sada je omjer postplate i preplate korisnika gotovo izjednačen, što znači da i u mobilnoj telefoniji postoji prostor za rast.

  • Hoće li pritisak za zadržavanje profitnih marži dovesti do novih rezanja troškova? Na čemu ćete štedjeti, hoćete li otpuštati? – Osnovno pitanje je kako osigurati dugoročnu konkurentnost tvrtke. Prije nekoliko godina proveli smo restrukturiranje i smanjili broj zaposlenih za nešto više od 10 posto. Danas kompanija uspješno djeluje u pet tržišnih segmenata s otprilike jednakim brojem zaposlenih kao u doba kada smo se bavili samo mobilnim rješenjima. Sada je dosta efikasna po pitanju broja zaposlenih i daljnje poboljšanje efikasnosti tražimo u optimizaciji poslovnih procesa. Detektirali smo područja u kojima investicijama možemo poboljšati troškovnu strukturu nekog područja poslovanja. Tipičan je primjer velika troškovna stavka u telekomu – transportni sustavi. Snažnim ulaganjima zamijenili smo najam vlastitim optičkim i mikrovalnim vezama i time pozitivno djelovali na marže poslovanja.

  • Smatra se da su cloud computing i big data prilika za telekome, kako će to Vipnet pokušati iskoristiti? – Cloud je tu. U kombinaciji sa superbrzim mobilnim i fiksnim broadbandom predstavlja jednu od najvažnijih ponuda za korisnike u našoj industriji ikad. Sve naše privatne i poslovne datoteke dostupne su uvijek i svuda, preko bilo kog uređaja koji ima širokopojasnu vezu. On nas tjera da razmislimo želimo li naš poslovni model temeljiti samo na povezivanju, na prijenosu podataka ili na kompletnoj usluzi. Opredijelili smo se za ovo drugo te se tako male i srednje tvrtke sve više oslanjaju na naše kompletno rješenje, koje uključuje fiksnu i mobilnu vezu, ali i pohranu podataka, mail poslužitelj, web hosting, blagajnu itd. Imamo petroznamenstva broj korisnika cloud usluga, s tim što je usluga autonadzora najprodavanija takva usluga u Hrvatskoj. Korist za kompaniju nije samo u zaradi od usluge, već u sposobnosti pružanja integriranih rješenja. Trend big data smatram važnim za telco kuće jer će nam dodatna analitika omogućiti bolje razumijevanje korisničkih potreba i samim time atraktivniju ponudu. Već danas imamo elemente big data svijeta u kompaniji, primjerice u sustavu koji analizira korisničko iskustvo s našom mrežom, čime smo u mogućnosti brže detektirati i riješiti tehničke probleme.

  • Koliko je Vipnet izgubio ukinjanjem naknada za roaming? – Za zemlju poput Hrvatske čiji građani malo putuju, a mnogo nam gostiju dolazi, regulacija roaminga ima veliki utjecaj na industriju i na državni proračun radi manjih poreza na dobit. Samo ove godine pad prihoda zbog regulacije za nas je troznamenkasta brojka, u milijunima kuna. Takav je gubitak nemoguće kratkoročno nadoknaditi organskim rastom, a ne želimo kupiti bilo kakvu kompaniju samo da nadoknadimo tu rupu u prihodima. No to nije razlog za crne vizije. Rastom na pet od šest tržišta na kojima djelujemo osiguravamo uspješnu budućnost za Vipnet.

  • Jeste li odustali od preuzimanja H1 Telekoma? – Dosta je članaka napisano o nama i H1 Telekomu, nijedan nije bio utemeljen na službenim izjavama tvrtki. Naše je pravilo da akvizicije komentiramo isključivo ako se dogode i ne najavljujemo svoje konkretne namjere. Nikad ne odbacujemo mogućnost za nove akvizicije, ali jedino ako pašu našoj strategiji tehnološkog i poslovnog razvoja.

  • Služete li se tezom da se hrvatsko tržište vraća u stanje duopol, gdje će sa stabilnim udjelima vladati HT i Vipnet? Kako komentirate HT-ovo preuzimanje Optima Telekoma? – Ne bih se složio s tom tezom. Mislim da ima mjesta za neke alternativne modele na tržištu premda se model korištenja tuđom infrastrukturom nije pokazao uspješan. S druge strane, ne vidim mnogo kompanija koje će moći sudjelovati u velikom investicijskom valu u fiksne i mobilne mreže nove generacije. Očekujem da će tržišni udio Vipneta rasti kombinacijom usluga koje nudimo i ne bih se zadovoljio stabilnim pozicijama. Neizbježno se postavlja pitanje konsolidacije tržišta, ali trebamo ga promatrati kroz pitanje zaštite tržišnog natjecanja. Tipičan primjer je predstajna nagodba Optima Telekoma. Mi želimo da se Optima izvuče iz problema i nastavi poslovanje, ali i mogućnost da operetor s velikom tržišnom snagom kroz privremeno stjecanje kontrole zapravo preuzme Optimu predstavlja veliki izazov za regulatore. Bitno je da se, u slučaju da HT stekne kontrolu nad Optimom, regulatorna pravila koja se primjenjuju ne operatoera s velikom tržišnom snagom tada primjenjuju i na Optimu. U suprotnom se daje nuklearnja bomba koju dominantni operater može iskoristiti za destrukciju tržišta dampilškim cijenama, a takvih je primjera već bilo na našem tržištu.