Sljedeée velike stvari u svijetu tehnologije, medija i telekomunikacija

Mobilnost, povezanost, brzina prijenosa, isti sadržaj na svim uređajima, procvat tableta i pametnih telefona… Ako tim trendovima koje smo već dobro upoznali dodamo nosivu tehnologiju, internet stvari pa internet svega te slično što nam kuca na vrata, naći ćemo se na uzbudljivu terenu trendova u svijetu tehnologije, medija i telekomunikacija. Dok se IT divovi, proizvođači opreme i agilni ‘over the top’ (OTT) igrači još snalaze u tome dinamičnom ICT okružju, telekom-operateri već su neko vrijeme u krizi. Možda je to pretjerana riječ s obzirom na lijepe profitne marže koje i dalje ostvaruju, no očit je pad u odnosu na nekadašnje stanje. Godinu za godinom telekomi se mogu samo sa sjetom sjećati zlatnih vremena u kojima je sve bilo na mjestu: snažan rast prihoda i dobiti, sve veći proboj na tržištu, inovacije, rast infrastrukturnih kapaciteta i, možda najvažnije, stabilan ili sve veći ARPU (prosječan prihod po korisniku). Posljednjih pet godina rasta nema ni u tragovima. Razloge za sreću dioničara telekomi moraju potražiti negdje drugdje.

Unatoč svim troškovima povezanima s razvojem i uvođenjem nove tehnologije kao što su mobilne mreže četvrte generacije ili LTE očekuje se da će to više biti sredstvo za privlačenje korisnika nego za povećanje ARPU-a. Stvari su se jednostavno posložile tako da korisnici, na svoju sreću, dobivaju manje za više i nisu spremni plaćati više cijene ni za sasvim nove, napredne usluge. U tom konkretnom inovacije su nužna i neizbježna pretpostavka za bilo kakav rast u budućnosti. Dobra je vijest, smatraju u konzultantskoj kući PricewaterhouseCoopers (PwC), da telekom-operateri i dalje imaju snažne temelje na kojima mogu graditi budućnost. Iako je telekom-industrija propustila iskoristiti i naplatiti golem rast podatkovne potrošnje, povezanost je korisnicima danas vrednija nego ikada. Goleme baze korisnika i sposobnost da se dođe do korisnika bilo kada i bilo gdje također su vrlo vrijedna imovina koja je u središtu društveno-lokalno-mobilne revolucije. I adut u rukama telekoma.

Prihodi u telekom-sektoru u Europi padaju, što će se vjerojatno nastaviti do kraja desetljeća. Najveći će pad biti u fiksnoj telefoniji, a malo manji u mobilnoj. Istodobno je broj minuta razgovora u mrežama telekoma ostao stabilan. Uzroci pada prihoda jesu smanjenje cijena, promjena tarifnih modela te nepovoljni regulatorni utjecaji. Ljudi žele komunicirati sve više, no za to žele plaćati sve manje. Broj komunikacijskih veza u svijetu rapidno raste, posebno broj veza mobilnog ‘broadbanda’, za koje operateri trebaju mnogo ulagati u nove napredne komunikacijske mreže – kaže Dejan Ljuština, direktor i voditelj konzaltinga (telekom-lider za JI Europu) u PwC-u.

Budući da operateri razvijaju nove napredne usluge, ova će godina, smatra Ljuština, biti perspektivna za ICT usluge, a računarstvo u oblaku i analitika ‘big data’ ostvarit će visok dvoznamenkasti rast. Godinu će obilježiti i daljni rast LTE-mreža, u koje aktivno ulažu i najveći domaći telekomi HT i Vipnet. Telekomi imaju priliku pozicionirati se kao pružatelji naprednih usluga u oblaku i tako ojačati svoj položaj u lancu vrijednosti. Do danas, gledano globalno, nisu bili uspješni u tome – ističe Ljuština. Korist za korisnike brze su veze i nove napredne aplikacije kojima jednostavnije komuniciraju u privatne i poslovne svrhe. Očekuje se da će prihodi telekom-sektora u Europi padati stopom od dva posto do 2020. To znači da će operateri imati probleme da stvore sredstva za ulaganje u novu tehnologiju. Jedno od mogućih rješenja jest, kaže Ljuština, postizanje operativne učinkovitosti potpunom promjenom operativnoga modela tvrtki. Telekomi koji će pružati samo veze mogu opstati, no njihov položaj u lancu vrijednosti bit će sve slabiji te će teško ostvarivati nekadašnje marže.

Kapitalizacija oblaka i ‘big data’ traži odmak od poslovnog modela stvorenoga za temeljne usluge telefonije poput govora i poruka – da bi bili uspješni u oblaku, telekom moraju stvoriti nov poslovni model, kulturu utemeljenu na inovativnosti, jednostavnosti, razumijevanju potreba klijenata i savjetodavnom pristupu rješavanju problema kupaca.

Trn u oku telekom-operatera jesu i OTT-igrači koji ne plaćaju telekom-infrastrukturu, a ostvaruju rekordne profite od usluga koje se koriste njome. Zahtjevi aplikacija koje razvijaju pritišću telekome da ulažu u širenje kapaciteta. Telekomi pritom ne profitiraju, a moraju ulagati. Jedno od mogućih rješenja jest, smatra Ljuština, reguliranje OTT-a tako da se plaćaju naknade telekomima, no iz sadašnje perspektive dalek je put do primjene takvog rješenja.

U 2014. prihod od novih usluga u telekomunikacijskom i medijskom sektoru bit će samo mali postotak od ukupnih prihoda glavnih igrača, stoga će se tvrtke osim na razvoj novih usluga većinom usredotočiti na troškovnu učinkovitost da se ostvare očekivanja dioničara. To će, kaže Ljuština, ubrzati regionalnu konsolidaciju telekomunikacijskog i medijskog sektora, smanjiti troškove primjenom novih poslovnih modela (eksternalizacija, dijeljenje mrežne infrastrukture, zajedničko ulaganje) te poboljšati upravljanje kapitalnim ulaganjima.

Ova će godina, prema predviđanjima, biti perspektivna i za industriju medija i zabave (rast proboja pametnih telefona i tableta potaknut će rast videosadržaja koji se gledaju na internetu, internetskog oglašavanja od 14 posto te ubrzati rast mobilnog oglašavanja). Dodatni rast segmenta medija bit će potaknut sportskim događajima, Olimpijskim igrama u Rusiji i Svjetskim nogometnim prvenstvom u Brazilu, koji će donijeti 150 milijardi dolara novih prihoda. U sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija (TMT), osim oblaka, ‘big data’, rasta prodaje tableta i pametnih telefona nastavit će se noviji trendovi poput rasta tzv. nosive tehnologije i prodaje phableta, tj. većih pametnih telefona, odnosno svojevrsnih hibrida pametnog telefona i tableta.

Nastavit će se trend nosive tehnologije na naočalama, satovima, odjeći i sličnome koji su pokrenuli tehnološki divovi poput Googlea i Samsunga. Zahtjevi korisnika slični su na svim tržištima, pa tako i na hrvatskome. Korisnici trebaju mrežu koja će kvalitetno i učinkovito poduprijeti svakodnevne zahtjeve poslovanja i opterećenja. Primjerice, ‘big data’ zahtijeva golemu pojasnu širinu (engl. bandwidth) i paralelno procesiranje na tisućama servera koji su izravno spojeni i komuniciraju. Zbog toga je potreban sve veći kapacitet mreža. Mreže također moraju poduprijeti neke od danas glavnih IT trendova: virtualizaciju, oblak, inicijative kao što su ‘bring your own device’ (BYOD), ‘big data’ i ‘unified communication’ (UC&C). Operateri stoga unatoč golemim ulaganjima moraju ulagati u mobilne i fiksne (LTE i FttH) mreže nove generacije da bi odgovorili potražnji podatkovih kapaciteta i iskorištili teren za izbacivanje novih usluga.

U svijetu tehnologije mrežni div Cisco predviđa kako ‘internet svega’ (engl. internet of everything, IoE) ima potencijal za ukupno povećanje korporativne dobiti od 21 posto do 2022. Internet svega čini internet stvari, među kojima su različiti senzori, pogoni, oznake RFID, uređaji potrošačke elektronike i industrijska oprema, koji će biti integrirani u svijet informacijske tehnologije. Ipak, zasad 99 posto elektroničkih uređaja, ističu u Ciscu, još nije povezano na internet, stoga je sljedeći korak internet svega, u kojem će ti uređaji dobiti vezu s internetom. IoE je, dakle, umreženo povezivanje ljudi, procesa, podataka i stvari. Veća vrijednost pojavljuje se tijekom pridruživanja ‘svega’ mreži.

Nekoliko tehnoloških promjena, uključujući internet stvari (engl. internet of things), veću mobilnost, pojavu računarstva u oblaku i sve veću važnost velikih podataka, među ostalim, kombinira se kako bi omogućili IoE. Ukupna dobit koju bi internet svega trebao osigurati tvrtkama i krajnjim korisnicima u idućih deset godina jest 14,4 bilijuna dolara, tvrdi se u rezultatima Ciscova istraživanja. U toj tvrtki ističu kako se okružje promijenilo tako da se sadržaji nude u mobilnim aplikacijama i videokrugu.

U telekomunikacijskom i medijskom sektoru u Hrvatskoj ove će se godine, smatraju u PwC-u, pojaviti trendovi kao i u ostatku svijeta. Očekujemo daljnji rast proboja pametnih telefona i tableta, širokopojasnog pristupa internetu, dakle LTE-a i optike, te segmenta oblaka. U medijima očekujemo daljnji rast digitalnog oglašavanja i digitalnog sadržaja – kaže Ljuština.

U Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije (Hakom) kažu da se osjeća se porast prometa u elektroničkim telekomunikacijama, no prihodi padaju jer su cijene sve niže. Najavljuju se ulaganja u novu tehnologiju, dodijeljena je digitalna dividenda za LTE-mreže i domaći su operateri među prvima u svijetu počeli uvoditi tu tehnologiju. Lani su za više od deset posto porasla ulaganja telekom-operatera u infrastrukturu, ali na razini od 2010., te uz 300 milijuna kuna za digitalnu dividendu koje su uplatili mobilni telekom-operateri, i to HT i Vipnet, ulaganja su na cijelom tržištu ipak na razini rekordne 2008. – kažu u Hakomu.

Za ovu godinu zbog predstečajnih nagodbi alternativnih telekomunikacijskih operatera, koje bi trebale biti završene do sredine godine, u Hakomu očekuju da će se na tržištu dalje konsolidirati tržište elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga.

Telekom-operateri nastoje se grčevito izboriti za zadržavanje svojih položaja i profitnih marži u novim uvjetima, za što im trebaju inovacije i novi poslovni modeli jer je nekoliko posljednjih godina pokazalo kako su stari modeli i obrasci jednostavno pregaženi. Konvergencija je sveprisutni trend kojem je pribjegla većina operatera i tom strategijom traži prednost pred onima koji nude samo jednu ili dvije usluge. Cjelokupna ponuda na jednom računu adut je velikih i/ili spremnijih. Sve dublji ulazak klasičnih telekoma u IT usluge s pomoću oblaka trend je koji se podrazumijeva i prijeko je potreban novi izvor prihoda za njih. Sveprisutna mobilnost i želja da se svagdje može pristupiti brzim mrežama akcelerator je ulaganja u mreže nove generacije. S jedne strane pritisknuti željom dioničara za jednako dobrim rezultatima kao u vrijeme prije krize, što nameće rezanje troškova i povećanje učinkovitosti poslovanja, a s druge potražnjom korisnika za novim brzinama i inovativnim uslugama, telekom-operateri pribjegavaju raznim rješenjima. Jedni se usredotočuju na konvergentnu ponudu i što veće brzine prijenosa podataka, drugi ulaze u potpuno nove djelatnosti poput energetike, treći se fokusiraju na područja od kojih se u budućnosti očekuje rast, poput e-zdravstva, osnivaju akceleratore i inkubatore za inovativne startup-tvrtke želeći privući prijeko potrebne inovacije itd. Svima je zajedničko da traže načine na koje mogu ponovno potaknuti rast koji je iščeznuo iz telekom-industrije. Većina smatra da je odgovor na to pitanje u inovacijama, koje jedine mogu promijeniti taj tempo na tržištu.