Home / Biznis i politika / Sukob interesa

Sukob interesa

Afera ‘pomoćnik’ uzdrmalja je Vladu i otvorila dvojbe o povlaštenom ili podređenom položaju poduzetnika u politici. Onaj tko godinama pošteno posluje s državom sad mora sve prekinuti postane li dužnosnik. Dvije su mogućnosti: potpuno posvećivanje javnom poslu ili nastavak transparentnog poslovanja pod povećalom javnosti i institucija.

Portir u velikokladuškome Agrokomeru prije nekoliko godina okupljenima u kavani ovako komentirao svoju dužnost: ‘Jebo ti moj posao! Ja noću čuvam, a oni danju kradu.’ Raja se onako odsrca nasmijala duhovitoj tvrdnji.

Naravno da takvo što mogu reći i mnogi čuvari objekata u Hrvatskoj iako je, napominje predsjednik Nacionalnog foruma Nikica Gabrić, naše društvo ipak evoluiralo. Ne zbog djelotvornih zakonskih rješenja, premda se baš ne može ni reći da su loša, nego zbog razvoja demokratskih institucija, što je omogućilo i medijima da malo slobodnije dišu. Bez toga ne bi bilo slučaja Sanader, uhićenja bivših državnih dužnosnika, pa ni slučaja Šegon.

U tom smislu 2011. izglasana je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, doduše na ‘poticaj’ EU, kao i lanjski Zakon o transparentnosti tokova javnih sredstava, koji je izglasana potiho. Međutim, očito je da imamo teškoća ne samo u provedbi zakona nego i u tome što su neke stvari u njima nedorečene. Primjerice, u Zakonu o sprečavanju sukoba interesa naglašeno je da će svaki dužnosnik morati objaviti imovinu i da njegova tvrtka (ako on ima više od 0,5 posto vlasničkog udjela) ne može sudjelovati na javnim natječajima te ne može imati bilo kakav poslovni odnos s tijelima javne vlasti. U slučaju Šegon pak ostvaren je poslovni odnos između njegove tvrtke i HBOR-a, a HBOR nije tijelo javne vlasti. Iako rigorozan, zakon, dakle, ima tu rupu. Neki misle da tvrtki državnog dužnosnika treba dati priliku i s tijelima javne vlasti, ali tako da, ako dobije posao, mora to odmah objaviti i u cijelosti navesti sadržaj svoje ponude. Tako razmišlja Gabrić; tako bi se popunila i ona zakonska rupa, pa bi i Šegon morao odmah objaviti da je dobio povlašteni kredit te bi odmah bio pod povećalom javnosti i Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa.

Iako nam se ta ideja čini dobrom jer bi se tako izbjegla diskriminacija tvrtke državnog dužnosnika, u Transparency Internationalu Hrvatskoj misle da to nije najbolje rješenje. Naime, prelaskom poduzetnika na državnu dužnost znači da se jasno opredijelio služiti javnom dobru i da je…