F8rum

Tehnologiju nazvanu ET ili ‘envelope tracking’ mnogi su eksperti proglasili trenutačno najuzbudljivijim rezultatom razvoja hardvera u mobilnoj telefonskoj industriji, premda je riječ o duboko tehničkoj stvari, poprilično nejasnoj za široke narodne mase. Pojednostavljeno rečeno, riječ je, u suštini i ukratko, o drugačijem načinu emitiranja signala mobitela u 4G mrežama, rezultat čega bi bilo duže trajanje baterije mobitela. U sebi je, primjerice, ima Samsung Galaxy Note 3, pa je stoga za očekivati da će i drugi proizvođači mobitela kretnuti u tom smjeru, u ljuti tržišni boj. O čemu je riječ?

Brojni ljudi svakoga dana pune baterije svojih mobitela, drugi pak inzistiraju na tome da se baterija potpuno isprazni, da bi se tek onda punila. Kako bilo, ljudi će učiniti sve da bi produžili trajanje baterije svog mobitela. Upravo zbog te činjenice priča o dužem trajanju baterija širokim bi narodnim masama mogla biti zanimljiva, jer dosadašnja iskustva govore da je s trajanjem baterija za mobilne uređaje uvijek bilo problema. Neki stručnjaci tvrde da potpuno punjenje baterije nije dobro za nju te da je najbolje isključiti mobitel s punjača prije nego je potpuno puna. Idealno je, tvrde, da je baterija mobitela napunjena između 40 i 80 posto.

U tom kontekstu treba i promatrati ET, što je određena optimizacija izlazne snage i napona koja nam treba, kaže Damir Bacalja, stručnjak iz hrvatskog uređa IBM-a. Kada spojite sve to skupa, dobijate kudikamo bolji omjer, pri čemu će i efikasnost biti mnogo veća. Većina uređaja, naime, ne radi na svojoj maksimalnoj snazi, nego imaju svoju prosječnu i maksimalnu potrošnju. Takvim se pristupom može uštedjeti jako mnogo energije i to je ključ cijele ove priče. Dinamička promjena napona, kako bi se dobila maksimalna moguća efikasnost. U cijeloj je priči bitno da umjesto da imate fiksni napon, imate napon koji se mijenja, ovisno o tome koliko treba izlazne snage. Kao ni ista drugo, ni elektroničke komponente nisu idealne. Za nekakav ulaz, postoji i nekakav izlaz. Ključ je u tome da se cijela stvar optimizira, kolika je efikasnost tog pojačala ovisi o izlaznoj snazi da pojačalo funkcionira maksimalno efikasno, odnosno, da dade izlaznu snagu takvu da bismo mogli imati dobar signal, da bi stvar uredno radila, a razgovor tekao bez problema. Ono što dobivate na izlazu ovisi o ulazu. Efikasnost pojačala tako ide u nekoj krivulji koja je određena i zadana, ali vi kao korisnik želite da sve funkcionira u najboljoj krivulji. Ta efikasnost ovisi o ulaznom naponu, ako je on manji, ta će krivulja biti manja i obratno.

U mobitelu baterija ima određenu volužu, ali poenta je da ne treba uvijek maksimalna snaga, nego optima. Pritom nije isto ako ste u gradu ili na selu, jer za određeni signal dovoljan je određeni napon, pa zašto bi se onda trošilo duplo više energije ako je to dovoljno. Ukratko, priča o ET-u i nije baš revolucionarna, budući da se već upotrebljava zadnjih nekoliko godina. Ne predstavlja revoluciju ni u mobilnoj tehnologiji, jer se upotrebljava na baznim stanicama već neko vrijeme kako bi se smanjilo emitiranje topline. Ipak, revolucionarno je to što su priču prebacili na mobitele. Danas se u svijetu oko tri posto ukupne struje troši na ICT sektor, od čega trećina otpada na komunikacije, a polovica na mobilni svijet, na telekomunikacije, što je ogromna količina struje, tako da je svaka ušteda u tom smjeru više nego dobrodošla. Možda mi korisnici sve to promatramo tek iz perspektive trajanja baterije mobitela, koliko je često puniti, možda nama u ovom dijelu globusa to i nije tako problematično, ali kada se promatraju energetski problemi čitavoga svijeta, onda je to i više nego problem.

• Zašto ta tehnologija nije bila prije u mobilnim telefonima, teško je reći. Vjerojatno se sjećate nekadašnjih starih Nokia s crno-bijelim ekranom, kojima je baterija trajala tjedan dana, ako je bilo manje, to je bio užas. Da ste onda rekli da baterija traje jedan dan, svi bi vas čudno gledali. Danas, pak, ne možete imati mobitel s velikim ekranom, a da vam baterija traje jako dugo. No i tehnologija je napredovala, tada se samo razgovaralo i esemesalo. Budući da ekran pojede jako mnogo energije, jer imate četiri procesora koja morate napojiti, traži se novi način rada baterije, dakako, uz što manju potrošnju energije – kaže Bacalja.

S druge strane, objašnjava, procesi su uvijek takvi da svaki novi mobitel donosi i nova tehnološka rješenja, bolja od prijašnjih, ali koja troše i više energije, pa se onda mora izmisli i nešto što bi tu energiju pohranjivalo. Dok se ne izmisli nešto revolucionarno, ograničeni smo na ono što možemo izvući iz današnjih baterija. ET je samo jedan korak u cijeloj ovoj priči, koji dodatno poboljšava performanse i životni vijek baterije. Tu je, kaže, i pitanje za što vam sve treba ta energija, jer nije isto ako na mobitelu razgovarate ili vam klinac igra Angry Birds.

• S obzirom na to da ET smanjuje potrošnju energije samo prilikom prijenosa podataka, njegova upotreba neće imati utjecaj na smanjenje potrošnje ekran, procesora itd. Ako vam svu energiju pojede igrica, odnosno, ekran, tu cijela stvar pada u vodu. Envelope tracking bitan je u smislu komunikacije, ali ako pametan mobitel upotrebljavate za igrice, onda vam ET neće biti od prevelike koristi – ističe Bacalja. Ipak, zaključuje Bacalja, za očekivati je da će ta tehnologija ubuduće prolaziti kod proizvođača mobitela, jer ako je jedan krenuo, za očekivati je da i drugi krenu, za početak možda u nekim premium modelima.