I ako se Europom i Amerikom odnedavno šire glasine i teorije zavjere o tome da će se novorođenčad u bolnicama početi čipirati zbog ‘sigurnosti’, čipovi, barem zasad, nisu postali sastavni dio naših tijela. No zato ulaze u gotovo sve uređaje oko nas. Računala, mobiteli i svi slični pametni uređaji domovi su različitih vrsta čipova. Sve pametnijih, naravno. Omogućuju prepoznavanje lica, pokreta i osjećaja. Koncept interneta stvari (Internet of Things) koji se polako uvlači u sve pore naših života učinit će da i svi drugi elektronički uređaji, poput klasičnih kućanskih uređaja te automobila, budu pametni i umreženi.
Unatoč padu prodaje klasičnih računala, prema predviđanjima analitičke tvrtke IDC, prihodi od prodaje čipova će porasti. Gubitak na tržištu računala trebao bi se nadoknaditi rastom cijena memorije te rastom prodaje čipova za pametne mobilne telefone i tablete, koji bilježe strelovit rast prodaje, te pametne automobile. Procjenjuje se da su ukupni prihodi od prodaje poluvodičkih proizvoda dosegnuli 290 milijardi dolara.
Čipovi postaju sve manji, tanji, troše manje energije i sve su pametniji. Već smo otišli prilično daleko i demonstrirali različite tehnologije koje daju 2 u 1 računalima i tabletima čovjekolika osjetila, uključujući prepoznavanje lica, otiska prsta i grimasa – kaže Markus Weingartner, Intelov menadžer za odnose s javnošću u regiji EMEA. Padom prodaje klasičnih računala najviše je bio pogođen Intel, globalni lider u proizvodnji čipova. Logičan je odgovor bio promjena strategije. Drastično smo promijenili pristup dizajniranju čipova. U prošlosti smo uglavnom nudili velike čipove s visokim performansama za stolna računala, a sada smo se više orijentirali na više različitih područja i imamo rješenja za ultrabook/2 u 1 sustave, tablet i mobitele.