Model za opći štrajk

Koja je sličnost između Ine i Croatia osiguranja? Odgovor je jednostavan: država pokušava u osiguravateljskom biznisu zadržati kontrolu nad tvrtkom. Istu kontrolu koju je zahvaljujući mitu za Sanadera izgubila u Ini. A kakve su posljedice kada državno vlasništvo (44 posto Ine) kontrolira i njime upravlja privatni vlasnik, k tome stranac, pokazuje se upravo ovih dana na Ininim rezultatima poslovanja. Jednokratnim otpisom vrijednosti sirijskih polja i hrvatskih rafinerija (u koje nisu ulagali iako su se obvezali). Tako su lanjsku dobit od gotovo milijardu kuna akrobatskim potezom pretvorili u gubitak od milijarde i pol. Sve su amenovali revizori i zakonski je sve O. K. No tim je potezom oštećena hrvatska država, i to dvaput: kao dioničar je ostala bez dobiti, a proračun još bez poreza na dobit. Mol je pak odricanje od dividende djelomično nadoknadilo izbjegavanjem poreza na dobit. Sad je jasnije i zašto država tako dugo pregovara o ulasku Adrisa u CO te inzistira na postavljanju svoga člana Uprave. Iako joj osiguravateljska dobit curi i bez privatnog suvlasnika. Posljednje godine poslovanja pod državnom kapom ekipi Krešimira Starčevića uspio je nesvakidašnji preokret: plus od 166 milijuna kuna iz 2012. lani je pretvorila u minus od dvanaest milijuna. A razlog je sličan naftaškomu: ‘jednokratno umanjenje vrijednosti nekretnina koje je lani prvi put dosljedno provedeno…’. Eto još jedne sličnosti između naftaša i osiguravatelja. I to baš u trenutku privatizacije. Država se tu nije pobunila. A ni Adris.

Kad smo već kod propadanja, ovo nikako nije vrijeme za igranje. Bar za neke. Tako je nakon Magme u stečaj otišao i drugi najveći lanac igračaka – one2play. No carstva Goranka Fižulića, a sad i ono Alena Magdića i Dejana Maćešića, pala su na pravdi recesije i tržišta. Od specijaliziranih igračkara zasad je preživio samo Eurom, čiji se brend Denis prodaje na petnaest lokacija u Hrvatskoj i regiji. Ostali nisu izdržali nalet Agrokora, koji je agresivno ušao na tržište igračaka prodajući ih u najrasprostranjenijoj prodajnoj mreži – Konzumu i Tisku. I u Agrokoru potvrđuju da im prodaja igračaka raste. A dok jednom ne smrke, drugom ne svane. I obratno.

Čaša može biti dopola puna ili napola prazna. A novinski tekst? Urednik mu može stavit različite naslove, pa će i čitateljev dojam biti drugačiji – od naslova do naslova i od novina do novina. Poslovni dnevnik tako u utorak objavljuje opširan tekst o hrvatskim gospodarskim prilikama na Kosovu pod naslovom ‘U velikoj poslovnoj utrci za Kosovo hrvatski su adut i emocije’. Izdvaja se da Hrvatska ni izdaje leka nije iskoristila potencijal tržišta na kojem sada posluje.

Godinu 2014. mnogi su marketinški gurui proglasili godinom potrošačke pameti, odnosno ‘customer intelligence’, odavši počast dugoidealiziranom pojmju koji je napokon masovno oživio zahvaljujući prikupljanju, analiziranju i upotrebi tzv. velikih podataka. Ipak, ponuđačima na tržištu neće biti lako naći ravnotežu između prave koristi od prikupljanja podataka i njihove primjene u prodaji, davanju ponuda, poosobljavanju proizvoda i usluga i održavanju vjernosti te pridobivanju povjerenja potrošača.

Ove godine, kažu marketinški i tehnološki znanstvenici, ušli u eru u kojoj pojam potrošačka inteligencija prestaje biti teoretski pojam u marketinškim analizama, već postaje realna snaga ili prijetnja na koju moraju računati svi na tržištu robe i usluga. Ovo je godina u kojoj će se razni tehnološki napredni alati kojima trgovci nastoje pratiti i unaprijediti svoju prodaju spojiti u jedno rješenje. Ove godine, uvjeren je Angle Morales, autor članka ‘2014: The Year of Customer Intelligence’, nedavno objavljenog na stranicama e-marketing and commerce, počinje redefiniranje brenda, nastojanje da se profit dignje na novu razinu i era u kojoj će trgovci napokon početi bolje shvaćati svoga kupca. Jedan je od onih koji uvjeravaju da smo u godini potrošačke inteligencije.

Iza svega stoji razvoj naprednih softverskih alata za analizu sve većih i međusobno sve povezanih baza podataka, koje su zadnjih godina prikupljali svi, samo ih je malo tko bio u stanju temeljito i precizno obraditi. Velike baze podataka o kupcima.