Najnovije istraživanje Eurobarometra pokazuje da se većina Euroljana kad je u drugoj zemlji članici EU jednostavno ne koristi mobitelom ili to čini minimalno, a podatkovni promet – gasi. Model nije samo neprofitabilan za teleoperatere, koji sami sebi izbijaju novac iz džepa, nego je protiv pravila jedinstvenog tržišta i štetan za širu ekonomiju.
Najnovije istraživanje Eurobarometra raspravu o kontroverznom ‘roamingu’, znatno skupljaj naplati korištenja mobitelom u inozemstvu, dignulo je na savim novu razinu i potvrdilo sumnje nekih u elementarnu isplativost tog modela. Telekomunikacijske kompanije u Europi već su dugo vremena ‘na nišanu’ povjerenice Europske komisije za digitalnu agendu Neelie Kroes, koja ne skriva želju potpunog uklanjanja tih dodatnih troškova u idućim godinama. Iako je prema prirodi posla dobro upoznata s trendovima telekomunikacijskog tržišta, Kroes nije skrivala svoju iznenađenost rezultatima.
- Iskreno, šokirana sam tim brojkama. One pokazuju da moramo dovršiti posao i eliminirati troškove roaminga. Korisnici ograničuju upotrebu mobitelom do nevjerojatnih razmjera i to nema smisla ni za kompanije – rekla je Kroes.
Osim što dakle, na načelnoj razini roaming ide protiv osnovnih pravila jedinstvenog tržišta, izrazito je neisplativ i za kompanije, pokazalo je istraživanje. Matematika koju iz nekog razloga kompanije uporno ignoriraju vrlo je jednostavna i pokazuje da se premoćna većina Euroljana uopće ne koristi većinom usluga na svojim mobitelima kada je u drugoj državi članici EU, što znači da telekom gube velike svote. Drugim riječima, nekakva dobit bolja je od nikakve, koliko u većini slučajeva trenutačno telekom ostvaruju od putovanja svojih korisnika.
Korištenje osnovnim uslugama poput telefoniranja i slanja SMS-a korisnici svode na minimum, a podatkovni promet, rastući izvor prihoda, praktički potpuno ugase zbog iznimno visokih troškova. Procjena Komisije je da se na taj način gubi tržište od 300 milijuna korisnika telefona, a šteta proizašla iz toga ne pogađa samo telekome, već i povezane industrije, poput proizvođača aplikacija za telefone, ali i kompanije koje su prisiljene svojim zaposlenicima plaćati službene mobitele. Takav poslovni model je, zaključuje Kroes, sulud.
- To nije samo borba između turista i telekoma. Milijuni poduzeća suočeni su s dodatnim troškovima zbog roaminga i kompanije poput proizvođača aplikacija za mobitele isto tako gube prihode. ‘Roaming’ nema smisla na jedinstvenom tržištu – to je ekonomski suludo – jasna je Kroes.
Ljutnja Kroes utoliko je razumljivija što je samo nekoliko dana prije objavila iznimno povoljne podatke o sektoru proizvodnje aplikacija u EU. Trenutačno taj sektor zapošljava oko milijun programera u Europi i oko 800 tisuća povezanih radnika (marketing, potpora), a do 2018. mogao bi dosegnuti gotovo pet milijuna zapošlenih (4,8 milijuna) i ukupne prihode od 63 milijarde eura. Jedna od mogućih prepreka toj svijetloj budućnosti je roaming i inzistiranje telekoma na njemu.
Tako čak 94 posto korisnika ograničuje upotrebu aplikacije kao što je Facebook, 47 posto uopće se ne koristi mobilnim internetom u drugoj državi, svaki deseti upotrebljava e-mail na isti način kao kod kuće, a milijuni ‘prelaze’ na SMS umjesto da telefoni raju. Potencijalno najunosniji segment tog tržišta, česti putnici, skloniji su gašenju mobilnog interneta u inozemstvu od povremenih. Podaci su savršeno nedvosmisleni i porazni, posebice onaj da više od četvrtine korisnika prestane upotrebljavati mobitel, što je sasvim sigurno najgora varijanta, kako za telekome, tako i za korisnike.
