Ubrzano 50 puta

Glad za brzinama prijenosa podataka, čini se, neutaživa je. Penetracija pametnih telefona i tableta svake godine sve više raste, a s njom i korištenje multimedijalnim uslugama. Kako raste broj ‘gutača megabajta’, tako eksponencijalno raste podatkovni promet, a s njim logično i pritisak na kapacitet te brzine mreža kojima ti podaci kolaju. Telekom-operateri su na mukama jer, da bi zadovoljili potrebe korisnika, moraju ulaziti u goleme investicije u mrežnu infrastrukturu u vrijeme kada je pad prihoda i dobiti postao glavni trend u sektoru.

Brzinska utrka na hrvatskom telekom-tržištu vodi se između dva glavna igrača – HT-a i Vipneta. Treći mobilni operater Tele2 zasad ne planira ulagati u novu LTE (4G) mobilnu mrežu, a alternativni fiksni operateri, među kojima su najveći u predstečajnim nagodbama, nemaju financijske snage za ulaganja u infrastrukturu koja bi omogućila veće brzine.

Zato ćemo se u ovom tekstu koncentrirati na dva glavna igrača. I jedan i drugi, očekivano, tvrde da nude najbolju mrežu i najveću brzinu interneta.

U HT-u kažu da u fiksnom segmentu u sklopu svojih Ultra MAX paketa nude 100 Mbps u downloadu i 20 Mbps u uploadu. Riječ je o paketima baziranim na tehnologiji FttH koji nude 10 puta veću brzinu u odnosu na pakete MAX2/3 za privatne korisnike.

HT jamči da će korisnik dobiti maksimalnu brzinu od 100 Mbps downloada i 20 Mbps uploada, jer tehnologija FttH omogućuje za-jamčenu brzinu do korisnika za razliku od drugih ponuda na tržištu gdje se maksimalna brzina dijeli među korisnicima na optičko-kabelskoj mreži. Tako se, primjerice, s brzinom preuzimanja od 100 mbps jedna pjesma u formatu MP3 može preuzeti trenutačno, film u standardnom formatu za oko dvije minute, a film u HD formatu za 15 minuta – kažu u najvećem domaćem telekom-operateru.

S druge strane, Vipnet, otkako je preuzeo B.net, u fiksnom segmentu razvija mrežu HFC (Hybrid Fiber Coaxial) koja je pogodna za ispunjavanje ciljeva digitalne agende i tom infrastrukturom trenutačno pokrivaju više od 300.000 kućanstava u Hrvatskoj.

HFC je uvjerljivo najrazvijenija fiksna mreža za superbrzi internet i televiziju visoke definicije u Hrvatskoj u kojoj trenutačno…

Infrastruktura budućnosti ključna je za daljnji razvoj naprednih usluga. Terastream – mreža budućnosti, na čijoj komercijalizaciji rade u HT-u, ubrzava pristupnu mrežu 50 puta i omogućuje neograničen broj internetskih priključaka. Konvergencija je sveprisutni trend. Korisnici žele isti sadržaj na svim svojim ekranima: od stolnog računala, TV prijemnika, preko laptopa do tableta i pametnoga mobilnog telefona. Granice između klasičnih segmenta telekomunikacijskih usluga polako se brišu, a korisnici sve više zahtijevaju pristup svim sadržajima u svakom trenutku, na bilo kojemu mjestu, putem bilo kojeg uređaja. Telekom operatori stoga biraju strategiju konvergencije i nastoje ponuditi ujedinjene usluge interneta, fiksne i mobilne telefoni te televizije. Za sve to potrebne su moderne mreže koje omogućuju veći promet i veće brzine.

Dostupnost brzog interneta i u fiksnom i u mobilnom segmentu strateška je odrednica i HT-a i Vipneta, a trenutačno se malo oštrija bitka vodi u mobilnom svijetu u kojem su oba operatera počela investirati u mreže 4G, uloživši u koncesije nekoliko stotina milijuna kuna. Svakodnevno povećavamo pokrivenost i brzinu mrežama 3G i 4G te nudimo najveću dostupnost obju mreža u Hrvatskoj. U HT-u tvrde da imaju najveću pokrivenost mrežom 4G temeljenoj na naprednoj LTE tehnologiji s kojom, osim u urbanim sredinama, i korisnicima u ruralnim područjima nude brzine prijenosa podataka do 75 Mbps u downloadu te do 25 Mbps u uploadu.

HT-ova mreža 4G dostupna je korisnicima u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Opatiji, Đakovu, Novalji, Selcu, Zadru te u još desetak gradova. Istodobno, HT je kupio frekvencijski pojas digitalne dividende koja nam omogućuje znatan LTE ‘rollout’ te tako pruža bežične širokopojasne podatkovne usluge iznimnih brzina i postizanje još deset pokrivanja, ali i supstituciju DSL-a u ruralnim područjima. Sve do sada poznate usluge na tehnologiji LTE mogu se koristiti višestruko povećanim brzinama ‘broadbanda’, i to na području cijele Hrvatske, a uporaba mobilnih aplikacija i ICT usluga dobiva potpuno novu dimenziju – kažu u HT-u.

I Vipnetova je strategija nuđenje konvergentne ponude i pokrivanje cjelokupnog teritorija Hrvatske. Tehnologija LTE omogućava brzine do 75 Mbit/s, a Vipnet u ovom trenutku njome pokriva 12 gradova. Tehnologijom 3G pokriveno je 92 posto populacije u Hrvatskoj te na nacionalnoj razini očekujemo da će ona biti dominantna još barem tri godine jer to jednostavno zahtijeva vrijeme potrebno za zamjenu terminalne opreme. No na lokacijama koje su nadograđene tehnologijom 4G, odnosno gdje imamo kombinaciju 3G i 4G, to će se dogoditi i prije zbog sve veće penetracije pametnih telefona.

Iako se korisnici vrlo brzo prilagođavaju novim tehnologijama, treba ići korak po korak u skladu s potrebama korisnika – kažu u Vipnetu. Uz dva postojeća frekvencijska bloka u koje je Vipnet 2012. investirao 150 milijuna kuna, potraj prošle godine uložili su 175,1 milijun kuna za LTE koncesiju. Tehnologija LTE idealna je za razvoj superbrzog ‘broadbanda’ jer u ruralnim područjima zamjenjuje pristup bakrenim vodom, a zbog svojih karakteristika nudi znatno bolje performanse.

LTE u kombinaciji s Vipovom satelitskom uslugom cijelovito je rješenje za ‘broadband’ i TV usluge na cijelom području Hrvatske. Dodatno, u urbanim područjima LTE nudi bolju pokrivenost signalom u zatvorenim prostorima – kažu u Vipnetu koji je u svibnju prošle godine na zagrebačkom FER-u uspješno demonstrirao tehnologije za postizanje digitalne agende.

U mobilnom segmentu predstavljen je 4.5G – LTE Advanced s brzinama od čak 300 Mbit/s, a u fiksnom s postignutom brzinom od čak 5 Gbit/s ponovno je srušen svjetski rekord na hibridnoj optičko-kabelskoj mreži (HFC). 4.5G odnosno LTE Advanced za krajnje korisnike znači mogućnost superbrzog prijenosa golemih količina podataka, što je veoma bitno imajući u vidu golemi porast upotrebe podatkovnog prometa. Tako bi, primjerice, pri brzinama od 300 Mbit/s korisnici mogli preuzeti jedan DVD, odnosno 4,7 GB podataka za samo 134 sekunde. Dok bi u fiksnom mreži pri brzinama od 5 Gbit/s korisnici mogli preuzeti jedan DVD, odnosno 4,7 GB podataka za samo osam sekundi.

Dok su investicije u LTE uznapredovale, HT-ova ulaganja u superbrzne pristupne mreže (FtTH) u fiksnom segmentu već su nekoliko godina, nakon prvotnih ambicioznih najava, ‘na ledu’. HT dosad nije želio pristati na uvjete regulatorne agencije HAKOM, smatrajući da, prvo, uopće ne treba iznamljivati optičku infrastrukturu konkurentima na tržištu, a zatim je bio nezadovoljan propisanom veleprodajnom cijenom.

No s obzirom na to da je pritisak na postojeću bakrenu infrastrukturu sve veći, ulaganja u optiku čine se neizbježnim. U HT-u kažu kako na izgradnji optičke infrastrukture rade još od 2008., kad je pokrenut pilot-projekt Fiberland kojim se testirala optička infrastruktura. Danas imaju provedenu optičku mrežu u 15 velikih gradova i određeni broj lokacija u manjim mjestima.

Budući da su zahtjevi korisnika za brzim internetom i umrežavanjem sve veći, u HT-u radimo i na mreži budućnosti TeraStream: taj novi mrežni koncept temeljen na protokolu IPv6, koji smo predstavili prvi u svijetu, omogućuje korisniku brzinu od 1 Gbps. Također, u tijeku je modernizacija naše fiksne mreže – riječ je o novoj multimedijskoj platformi nove generacije temeljene na internetskom protokolu (IP). Osim korištenja postojećih usluga, nova platforma korisnicima omogućuje konvergenciju visokokvalitetnih multimedijskih usluga i inovativne načine iskorištavanja bezgraničnih mogućnosti koje im pruža internet – kažu u HT-u, dodajući da kompanija 2014. namjerava intenzivirati ulaganja u razvoj infrastrukture.