Na raspolaganju su velike količine novca iz mnogo izvora. Kohezijski fond uglavnom je za velike infrastrukturne projekte, Europski socijalni fond za poticanje zapošljavanja, osnivanje startup-tvrtki, a poduzetnicima je najzanimljiviji Europski regionalni fond za razvoj, iz kojeg je novac upao i u netom objavljeni Poduzetnički impuls. Poljoprivreda zbog svojih specifičnosti ima svoj zasebni Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, a ribarstvo Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Sve je to velika mreža raznih mogućnosti za prijavu projekata. Budžet EU od 2014. do 2020. je 960 milijardi eura, a više od 93% ide u razne fondove. Za koheziju 325 milijardi eura. Za Hrvatsku je u 2013. naprimjer, za regionalni razvoj bilo rezervirano više od 223 milijuna eura, neki su natječaji koji se financiraju tim novcem u tijeku. Svake sljedeće godine do 2020. bit će na raspolaganju više od milijardu eura. Do tog će se novca moći samo uz gotove projekte i osigurano sufinanciranje i međufinanciranje.
U nekim natječajima minimalna vrijednost projekta bit će milijun eura uz 50% do 60% sufinanciranja iz fonda, u nekim će maksimum vrijednosti biti 150-200 tisuća eura. Na neke će se moći javiti samo pravne osobe, a na neke, napose za ruralni razvoj, i fizičke osobe, obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Kombinacija je mnogo. I ukupno je novca na raspolaganju mnogo više nego u pretpristupnim fondovima. Količina novca na raspolaganju nije problem.
Novac se iz fondova ne dobiva bez razrađenog projekta, koji prijavitelj uvijek mora sufinancirati. Tko se i s kakvim projektima može prijaviti ovisi o nacionalnom programiranju, koje za strukturne fondove nije jako različito od onog kakvo je bilo za pretpristupne fondove. U nekim slučajevima programiranje nije dobro obavljeno, pa je za neke namjene, iako su bile deklarativno u natječajima, nemoguće ili vrlo teško ishoditi nepovratna sredstva. EU uvijek mnogo važnosti polaže na inovacije, ekologiju, čistu energiju, zeleno poslovanje, jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, proizvodnju, normiranje, certificiranje, suradnju. U programima EU uvijek ima novca i za mlade, građane, ljudska prava, cjeloživotno učenje, znanost, kulturu, javno zdravlje, sigurnost, zaštitu itd. Svi ti fondovi i programi alati su za postizanje napretka u sljedećem strateškom sedmogodišnjem razdoblju EU u sljedećim područjima: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energija, obrazovanje te siromaštvo i društvena isključenost.
Jedno zapažanje o vrsti projekata koji prolaze na fondovima EU, pa i domaćim, naprimjer Poduzetničkom impulsu – nezrazmjerno slabo su prolazili ICT projekti, a odlično kupnja strojeva. To je prilično zabrinjavajući trend. Nisam još siguran zbog čega je to tako, ali mi se čini kao da se procjenitelji projekata sigurnije osjećaju kad daju zeleno svjetlo za nešto opipljivo.
Za koheziju, jednostavno zato što je to golem novac za goleme infrastrukturne projekte: željeznice, mostove, tunele… Kad je riječ o novcu EU za tu svrhu, poduzetnici trebaju više pratiti natječaje za javnu nabavu kad se ti projekti počnu provoditi. Za poduzetnike će biti novca za proizvodnju, inovacije, ekologiju, energiju, jačanje konkurentnosti, turizam, standarde, ICT… uza suvisle održive projekte. Prvi pozivi za prijavu interesa za strukturne fondove EU za mala i srednja poduzeća dosta su široko postavljeni, tako da projekti mogu biti iz mnogih područja nacionalne klasifikacije djelatnosti. Također se već prikupljaju projektni prijedlozi za projekte u turizmu, za koji će također biti mnogo novca i programa na raspolaganju.
Najbolje uvijek prolaze projekti koji odgovaraju uvjetima poziva na natječaj, vrlo jednostavno. Ispunjavaju li projekt i prijavitelj sve administrativne uvjete? Je li projekt u skladu sa zadanim uvjetima? Hoće li projekt pridonijeti ispunjenju javnih politika i ciljeva? Ima li poduzetnik operativni i financijski kapacitet za provedbu projekta? To je dobar početak za kriterije prolaska na natječaju. Dodatni bodovi dobivaju se za originalnost, dobar poslovni plan, dodanu europsku vrijednost projekta, uključivanje ugroženih skupina, ekologiju, energetiku i drugo, što se razlikuje od natječaja do natječaja.
Treba znati isplanirati, napisati i provesti projekt. Treba planirati realistično, a ne ‘pumpati’ proračun da bi se eventualno dobila neka crkavica. Kod fondova EU ili se dobiju sva tražena sredstva (jer je projekt dobar) ili ništa, nema davanja potpore ‘odoka’. Ideja, cilj i održivost projekta moraju biti potpuno jasni – koji će javni ciljevi biti ispunjeni, koji prijavitelja, hoće li projekt nastaviti živjeti nakon što se iskoriste nepovratna sredstva. Mnogo se griješi u odabiru natječaja na koji se projekt prijavljuje, a još je mnogo odbijenih prijava zbog nepotpune dokumentacije. I, naravno, projekt mora biti u skladu s ciljevima fonda i konkretnog poziva na natječaj.