Jan Koum Američki san Ukrajinca, kreatora aplikacije WhatsApp

Poslovni svijet prošli je tjedan naveliko komentirao Facebookovu akviziciju, aplikaciju WhatsApp, za koju je ‘istresao’ čak 19 milijardi dolara. Mnogi smatraju da je to previše novca za proizvod koji nema jasan koncept zarade, a drugi ističu da se i Googleovih 1,5 milijardi dolara za Youtube doživljavalo kao promašaj, ali vrijeme je pokazalo suprotno. Facebook u ovom trenutku ne zanima samo zarada, želi dominirati u mobilnom oglašavanju te održati prisutnost u očima potrošača.

Gotovina će, doduše, činiti tek oko četvrtine ukupne vrijednosti akvizicije, ostatak će biti ‘prebijen’ dionicama, a brend će ostati zasebni entitet. Vlasnici kompanije, po-najprije osnivači Brian Acton i Jan Koum, dobit će tako 12 milijardi dolara vrijedne dionice Facebooka, četiri milijarde gotovine i tri milijarde dolara vrijedne dionice tijekom sljedeće četiri godine.

• Tim će potezom WhatsApp dobiti fleksibilnost za rast i širenje, a istovremeno ćemo Brian, ja i ostatak ekipu imati više vremena fokusirati se na izgradnju komunikacijske usluge koja će biti maksimalno brza, pristupačna i osobna – komentirao je dogovor Koum.

U svom kratkom postojanju WhatsApp je privukao samo jedno ulaganje rizičnoga kapitala, vrijedno 60 milijuna dolara od Sequoia Capitala, čiji bi udio sada trebao vrijediti između 2,5 i tri milijarde dolara. Najpopularnija društvena mreža na svijetu time se ‘osvetila’ Googleu, isto zainteresiranom za WhatsApp, koji je pretekao početkom godine Facebook u kupnji britanskog startupa DeepMinda. Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg navodno ‘njuška’ oko WhatsAppa još od prve polovine 2012., ali se za skok odlučio tek prije nekoliko tjedana.

Za druge sektore pet godina možda je takoreći jučer, ali u IT svijetu pet godina cijela je vječnost, tijekom kojih je tvrtka s 50-ak ljudi privukla 450 milijuna korisnika diljem svijeta zahvaljujući mogućnosti slanja uglavnom besplatnih poruka putem podatkovne veze i praktički uništila SMS. Preciznije, trošak ovisi o internetskoj vezi kojom se uređaju u danom trenutku koristi. Ako je spojen bežičnom vezom, poruke su besplatne, ako je spojen na mobilni internet, poruke stoje određenu količinu podatkovnog prometa. No s obzirom na to da većina tarifnih modela uključuje u osnovnu cijenu velike količine podatkovnog prometa, slanje poruka putem aplikacije WhatsApp zapravo je besplatno.

Broj poruka poslanih putem WhatsAppa gotovo je istovjetan broju SMS-ova poslanih kanalima svih svjetskih telekoma. Velika je prednost servisa prekograničnost, to što se fotografije, poruke i video mogu slati bilo kamo po svijetu, bez visokih troškova koje naplaćuju telekom. Brojke su fascinantne, aplikacija je vodeća u jednom od najpropulzivnijih područja mobilnih aplikacija, što je i razlog interesa Facebooka, koji je tako eliminirao izravnog konkurenta kada je u pitanju komunikacija. Sedamdesetak posto korisnika šalje poruke WhatsAppom svaki dan, njime se prošle godine slalo 600 milijuna fotografija na dan, 200 milijuna glasovnih poruka i 100 milijuna videoporuka, što je rast od sto posto u odnosu na 2012. Iako se Facebook oduvijek kune u svoju besplatnu uslugu, to je prvi proizvod u sklopu kompanije Facebook koji u nekim varijantama naplaćuje mogućnost uporabe, primjerice dolar godišnje pretplate ili nekoliko dolara za preuzimanje (na platformi iOS).

Na taj potez Facebook se odlučio zbog želje za dominacijom na tržištu ‘chat’-aplikacija (chat – čavrljanje, pričanje) i jačanjem pozicije u segmentu mobilne komunikacije, u koju je ušao stvaranjem Facebook Messenger. Jednostavan, ali efikasan poslovni model koji je Actonu i Koumu, direktoru kompanije koji će postati član Odbora Facebooka, donio milijarde dolara. Dvojac, Brian Acton i Jan Koum, odlučio je napraviti vlastiti proizvod koji će izbjegavati klasične oblike prikupljanja novca: oglašavanje, igre i trikove. Osim toga WhatsApp ne prikuplja osobne podatke o svojim korisnicima, potrebno je samo unijeti svoj broj telefona. Objašnjenje Jima Goetza, partnera u Sequoia Capitalu, interesantno je. Prema njemu, često priluškivanje telefona u Ukrajini usadilo je u Koumu smisao za privatnost. Valjda za razliku od Amerike, u kojoj je, kao što cijeli svijet zna, priluškivanje.

Iako je kao direktor tvrtke medijski istaknutiji Jan Koum, WhatsApp osmislio je s partnerom Brianom Actonom. Nakon prodaje podijelit će četiri milijarde dolara gotovine i dvanaest milijardi vrijedne dionice Facebooka te još tri milijarde u četiri godine.

Koum na predstavljanju aplikacije WhatsApp. Broj poruka poslanih s pomoću nje gotovo je jednak broju SMS-ova poslanih kanalima svih svjetskih telekoma. Fotografije, poruke i video mogu se slati bilo kamo, i to bez visokih troškova teleoperatera.

Nezamislivo. U samo nekoliko godina mala tvrtka s ograničenim novčanim potrebama uspjela je narasti na gotovo pola veličine moćnog Facebooka i s dvostruko više korisnika od Twittera.

Zadovoljstvo dvojca je dakle, dvostruko. Njihov preokret zaista je zanimljiv imajući u vidu sve podatke. Grozili su se oglašavanja i raznih štosa za privlačenje prihoda, imali su neugledan ured sa zamrljanim sagom i izbjegavali investitore sve do 2011. kada je Sequoia Capital jedini imao čast uložiti osam milijuna dolara. WhatsApp, inače, nije prva investicija Sequoia Capitala koju je Facebook ‘usisao’, Instagramu su priskrblili 50 milijuna dolara, i to netom prije prodaje Facebooku. Ukupne investicije u međuvremenu su narasle na 60 milijuna, ali uspoređeno s nizom drugih uspješnih startupova, kao i opsegom poslovanja WhatsAppa, riječ je o malom novcu. No iako je dvojac pristao prodati za iznimno visok iznos svoje čedo, Koum tvrdi da je autonomija WhatsAppa unutar Facebooka, stroja za reklamiranje, osigurana. Tom je kupnjom Facebook uvjerljivo potukao svoj rekord iz 2012. kada je za milijardu dolara kupio Instagram, popularni servis za razmjenu fotografija. Pomalo smiješno sada izgleda diskusija o isplativosti tog Facebookova poteza i vjerojatno previsokoj cijeni tada plaćenoj. Ulozi su iz godine u godinu sve veći i kupovanje sve mahnitije, pa mnogi analitičari već govore o novome mjehuriću koji nerealno napuhava cijene akvizicija. Zanimljivo, Acton je izgubio uložene milijune u prvom tehnološkom mjehuriću, famoznom ‘dotcom bubbleu’. Na kraju krajeva, i cijena koju je Facebook postigao svojim izlaskom na burzu ocijenjena je gotovo jednoglasno višestruko prevelikom u tom trenutku (tržišna vrijednost procijenjena je tada na nevjerojatnih 104 milijarde dolara, sada je oko 170 milijardi).

Burza kupnjom WhatsAppa nije bila oduševljena, dionica Facebooka pala je za dva posto nakon objave vijesti, ali, istini za volju, ne treba zaboraviti da je tek četiri milijarde gotovine u pitanju, ostatak u dionicama, koje su ipak ‘fluentnija’ valuta koja sada vrijedi mnogo, sutra možda neće. Mišljenja su podijeljena. Jedni ne mogu vjerovati koliko je novca Facebook potrošio na proizvod koji nema jasan koncept zarade, a drugi upozoravaju na relativno uspješnu kupnju Instagrama, koju se tada smatralo debelo precijenjenom ili eBayevu akviziciju PayPala za 1,5 milijardi dolara. I Googleovih 1,5 milijardi dolara za Youtube doživljeno je kao promašaj, ali vrijeme je pokazalo suprotno. Facebook, čini se, nema iluzija, namjera je prije svega povećati broj korisnika, prihodi su u drugom planu. U Facebooku računaju na milijardu korisnika aplikacije WhatsApp u bližoj budućnosti, a ‘velika slika’ je dominacija u području mobilnog oglašavanja, to je arena u kojoj se bore Google i Facebook. Jedan od ciljeva preuzimanja WhatsAppa je i jačanje Facebookove pozicije na tržištima u razvoju, gdje aplikacija stoji vrlo dobro. Štoviše, na nekim od tih tržišta WhatsApp je znatno popularniji nego kod kuće. Osim toga ima onih koji ističu jednu dublju logiku iza takvih poteza, koja se vodi čuvanjem pozicije i zadržavanjem pozornosti potrošača, odnosno publike. Drugim riječima, nije toliko riječ o ulaganju u buduće prihode koliko u vlastitu prisutnost u očima potrošača, čija je pozornost izrazito nestala i kratkotrajna. Mnogi smatraju da Facebook postaje ‘stara vijest’, odnosno da glad za novim odmiče potrošače od te društvene mreže, po najviše kod mladih, skupine između 16 i 24 godine, kojima se Facebook tim potezom pokušava ponovo približiti. Kao što bogato iskustvo pokazuje, jednom kada se premjesti drugdje, groblje velikih tehnoloških brendova dobije još jednog stanovnika, a uskrsnuće kakvo je izveo Steve Jobs s Appleom teško može biti dio standardnog poslovnog modela.