Ključna promjena

Zakon o predstevajnim nagodbama od prvog je dana na meti kritika koje su ovih dana orkestrirane u žestok napad na ministra Linića. No on je ipak izasao kao pobjednik jer će se, umjesto da se Zakon ukine, samo ‘ispreglati’ neke odredbe. Pravosuđe tek treba dokazati da dio poslova koje će dobiti može obaviti u zadanom roku.

Umjesto nagodbenog vijeća tražbine u predstevajnim postupku ubuduće će utvrđivati sud u strogo propisanim rokovima, jedna je od promjena koje je u utorku na sjednici Antikorupcijskog vijeća najavio ministar financija Slavko Linić.

Da se pokrenuo stečaj, svi bi se naši projekti prekinuli, izgubio bi se kontinuitet poslovanja, radnici bi ostali bez posla, a država bez poreznih prihoda. Vjerujem da bi mnogi pravni ‘stručnjaci’ bili zadovoljni, ali Hrvatska bi ostala bez tvrtke koju je nemoguće ponovno stvoriti – naglašava predsjednik Uprave Goran Brađić i dodaje da će trebati vremena da izbrusimo zakone i mijenjamo ih kako se mijenja društvo.

Međutim, ima i nezadovoljnih. Vlasnik Kanaana Zvonko Popović tvrdi da Zakon o financijskom poslovanju i predstevajnim nagodbama nije potreban. Kanaan od Keruma potražuje 484,2 tisuće kuna, a prema prihvaćenome prijedlogu predstevajne nagodbe trebao bi otpisati više od 200 tisuće kuna. Popović tvrdi da su bili prevareni jer je odluka o prihvaćanju prijedloga za predstevajnu donesena uz pomoć glasova vjerovala koji su pod izravnim ili neizravnim utjecajem dužnika. Odluku su zapravo donijele sestra Željka Keruma i tvrtke njezina supruga, bivše Kerumove suprige, brata, nećaka te drugih obiteljskih i političkih partnera.

Osnovna svrha nagodbi spašavanje je radnih mjesta, tvrtki koje imaju perspektivu na tržištu i izgleda za nastavak poslovanja. Tvrđava Kerum ima jednoga zapošlenoga i nema nikakvih poslovnih aktivnosti. Što se tu spašava? – pita se Popović koji je podnio žalbu, ali nema odgovor na pitanje koliko bi novca spasio da je Kerum otišao u stečaj.

Ivan Brčić, vlasnik PIP pčelarstva, čiji je dužnik također Kerum, i mala tvrtka Vitana idu još dalje. Zakinut je, govori, za sedamsto tisuća kuna i najavljuje tužbe; kaže da će ići prema Europskoj komisiji s obzirom na to da se opravdanje poreznog duga lako može protumačiti kao državna potpora, nešto za što EU ima vrlo stroga pravila.

Razmišljaj o svemu, pa tako i o tome, iako mi tužba ne pričinjava zadovoljstvo. Ideja je mogla biti dobra, ali zakon je ispošao loš. Ako je Vlada spremna poništiti naknadne nagodbe, onda nećemo tužiti; no ako ne poništiti, potražiti ćemo stručnu pomoć vam i uvjerem sam da će se na kraju poništiti te sporne nagodbe – vjeruje Bračić.

Ti su slučajevi eklatantni pokazatelj da, koliko se god institut predstevajnih nagodb pokazao dobrom inicijativom i djelomično uspješnom jer su se spasile i tvrtke koje imaju potencijal, u praksi su se pojavile manjkavosti – prostor za zloporabe. Ne može se pobjeći od toga, što ističu i poduzetnici, da je taj zakon, na čiji se račun čuje sve više glasnih kritika, na neki način nepravilno dovođe u nepovoljan položaj one koji su uredno izvršavali svoje obveze, a one koji ih nisu izvršavali zapravo je nagradio opranjanjem dijela dugova.

Donesen je nabrzan izbor jer je to zahtijevalo vrijeme pa je omogućio i korupcijski potencijal. Nema mehanizama kontrole, među vjerovalima se pojavljuju fiktivne tvrtke itd. Iako se otvorilo pitanje treba li ili ne treba ugasiti predstevajne nagodbe, jesu li ili nisu ‘pljačka stoljeća’, ‘poziv na korupciju’ itd., to se zasad neće dogoditi.

Odlučeno je da se Zakon izmijeni. Ponovno. Umjesto nagodbenog vijeća tražbine u predstevajnom postupku ubuduće će utvrđivati sud u strogo propisanim rokovima, jedna je od promjena koja je ovog utorka na sjednici Antikorupcijskog vijeća najavio ministar financija Slavko Linić.

Jakša Barbić u osnovi je na tom skupu podržao predstevajni zakon i upozorio na probleme u provedbi kao što je priznanje lažnih tražbina kojima dužnik može oštetiti vjerovala. Problem vidi i u otpisanom dugu. Antikorupcijsko vijeće u raspravi je izazvalo iz uskih stranačkih okvira. Tako je Martina Dalić ustvrdila na nema mjesta velikim političkim strastima. Zauzela se za objektivnu analizu sustava i kvalitetan mehanizam reorganizacije poslovanja.

Neke probleme koji traže rješenje primijetili su svi sudionici predstevajnih. Brane Golubić, član Uprave Hypo banke, navodi slabo zaštićene vjerovalke, izo-