STAMBENE ŠTEDIONICE Ne samo da nisu propale nego im depoziti rastu

Unatoč tome što država više ne potiče stambenu štednju, vrijednost imovine svih pet stambenih štedionica lani je porasla za 1,5 posto. Ako je dobit stambenih štedionica u prošloj godini drastično pala te su u 2014. ušle bez državnih poticajnih sredstava (DPS), dramatične najave o krahu stambene štednje ipak se neće ostvariti. Na vidiku nije ni tržišna konsolidacija, a unatoč teškoj gospodarskoj situaciji i izostanku DPS-a građani sve više ugovaraju stambenu štednju, ali u manjim iznosima.

Nakon što su se brojni građani opekli sa stambenim kreditima u švicarskim francima i kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, važnost fiksne kamate kod dugoročnih stambenih kredita došla je u prvi plan, tvrde u štedionicama. Samo jedna u gubitku. To dokazuje činjenica da je vrijednost imovine svih pet stambenih štedionica, za razliku od 2012., lani porasla za jedan i pol posto te dosegnula vrijednost od 7,56 milijardi kuna.

Druga najveća štedionica, ona PBZ-ova, lani je na tržište plasirala kredite u vrijednosti od sto milijuna kuna, a u ovoj godini planiraju daljnji rast kreditiranja. Tržišni lider, Prva stambena štedionica Zagrebačke banke, prošlu je godinu zaključila s imovinom od 2,4 milijarde kuna, što je rast od gotovo pet posto. Vele da su u prošloj godini učvrstili svoj položaj s 30,9 posto udjela u ukupnoj štednji i 36,4 posto u kreditima.

Konsolidacija ne pada na pamet nikome ni u HPB štedionici, iako predsjednik Uprave Damir Šprem priznaje da se lani osjetila stagnacija. No kako to da su nestale sve crne prognoze o krahu stambenih štedionica? Tijekom prošle godine sve štedionice provele su reorganizaciju i racionalizaciju ne bi li se pripremila na potencijalnu katastrofu zvanu ‘ukidanje DPS-a’.

PBZ stambena štedionica pod vodstvom Mirka Brozovića svojim klijentima pokušava nadoknaditi moratorij na DPS-ove sklapanjem ugovora o štednji bez naknade, a na sve uplate u ovoj godini štedionica će uz redovnu kamatu dodati i jedan posto stimulativne kamate. – Štediše su prihvatili činjenicu da DPS-ova privremeno neće biti i ne osjeća se pad uplata kao ni znatniji odljev depozita – kažu u PBZ-u.

Jedina štedionica koja je 2013. godinu završila s gubitkom od 5,7 milijuna kuna – Raiffeisen stambena, još je lani oštro demantirala glasine da se gasi, a njen šef Hans Christian Vallant najavio je reorganizaciju. Wüstenrot nije odgovorio na Liderov upit o poslovanju, ali i ta je štedionica prema javno dostupnim podacima lani zaradila oko milijun i pol kuna te je zabilježila rast ugovora o štednji od oko tri posto.

Proračun bez koristi. Smanjenje i privremeno ukidanje DPS-ova Vlada je opravdavala lošom realizacijom stambene štednje – njome se češće koristi kao unosnim oblikom štednje nego kao mjerom za rješavanje stambenog pitanja. No studija Instituta za javne financije, objavljena u rujnu prošle godine, ministru financija Slavku Liniću ukazivala je da svaka proračunska kuna uložena u štedionice – vraća dvije.

Ali, zbog goleme proračunske rupe na zaključke studije privremeno se zažmirilo iako je ukupan iznos uplaćenih državnih poticaja u recesijskim godinama jedva premašivao sto milijuna kuna. Na umu treba imati da se poprilična graja digla i 2006. godine kada se iznos DPS-a prvi put smanjivao. I tada se očekivao kraj stambene štednje, ali dogodilo se nešto sasvim neočekivano.

Štedionice su bilježile rekordan interes štediša, a otvorena je i peta, HPB stambena štedionica. Uz jednu godinu bez poticaja te njihovo smanjenje s 15 na 10 posto u 2015. godini, stambena štednja još je uvijek atraktivnija od većine bankarskih štednih proizvoda i tankih kamata koje se nude na oročenje. Ci-jela graja uime ušteda koju je izazvalo ukidanje DPS-ova na kraju krajeva u proračunu se neće vidjeti do 2016. godine.

Naime, tek tada bi na red došla isplata poticaja za 2014. godinu i tek tada će u proračun ostati oko sto milijuna kuna.