Sudar sa stvarnošću bit će bolan, MMF je jedino što Zapad stvarno nudi

Ukraina treba četiri milijarde dolara do kraja sljedećeg tjedna da bi mogla podmiriti osnovne potrebe, poput plaće službenicima i mirovina, a ukupni minimum za sljedeće dvije godine procijenjen je na 35 milijardi dolara. Europa nudi donatorsku konferenciju, MMF i možda kratkoročne zajmove.

Iskra koja je ovaj put zapalila državu od 46 milijuna ljudi stisnutu na svoju nesreću između Rusije na istoku i Europske unije na zapadu, bila je odluka proruskog predsjednika Viktora Janukovića potkraj prošle godine da ne potpiše sporazum s EU i prihvati pomoć Rusije. Tisuće prosvjednika slile su se na ulice Kijeva, a situacija je trajala mjesecima i napokon se, u krvi, razriješila prošlog tjedna. Januković je pokušao policijom rastjerati prosvjednike, ali pokazalo se da su oni naoružani i došlo je do pokolja u kojem je oko 80 ljudi poginulo, a mnogo više je ozlijeđeno. Iako to većina izvještaja zapadnih medija voli prešutjeti ili tek uzgred spomenuti, veliku ulogu u kaosu i krvoprolju igrale su paravojne formacije nacističke stranke Desni sektor, koja je prikladno i uredila zgrade na glavnom kijevskom trgu Majdan, primjerice slikama nacističkih pristaša iz Drugoga svjetskog rata, poput Stepana Bandere.

Još uvijek nije sasvim jasno tko je odgovoran za iznenadjujući količinu nasilja, ali za taj je ples definitivno trebalo dvoje, toliko je očito. Predsjednik je pobjegao i u međuvremenu je smijenjen, policija se povukla s ulica i prepustila građane same sebi, iz zatvora je odlukom parlamenta puštena bivša premijerka Julija Timošenko, vođenje zemlje preuzeo je privremeno predsjednik parlamenta Oleksandar Turčinov, a trebala bi biti imenovana i prijelazna vlada do izbora u svibnju. Mjeseci natezanja između vlasti i okupljenog naroda tako su završeni dostojnim klimaksom, u samo 72 sata, uz obilje krvi i nasilja. Druga ukrajinska revolucija gotova je, ali prije je riječ o jednom u nizu činova, stvari su daleko od potpuno riješenog.

U istočnom dijelu zemlje, naslonjenom u svakom pogledu na Rusiju, teško se mire s takvim razvojem događaja, pa se zemlja sada suočava s mogućom podjelom, s tim da mnogo toga ovisi o volji Rusije i odlukama predsjednika Vladimira Putina. Toliko su shvatili i u EU, koji je nakon ratobornih izjava iz Moskve osjetno promijenio retoriku. Pobjedničkog stajališta nema, štoviše, pojavio se veliki oprez u izricanju mišljenja prema novoj situaciji u Ukrajini, na što je, osim ruskog bijesa, djelomično utjecala i spoznaja o obliku prevrata, upitnom kredibilitetu sudionika i očitom izostanku potpore naroda ‘novim’ ljudima. Naime, ni Vitalij Kličko, ni Julija Timošenko, ni njen pobočnik Arsenij Jacenjuk nisu predstavljali narod na trgu, što je bilo u niz prilika sasvim očito prema reakcijama na njihova pojavljivanja. Jednako velik problem je ekonomska situacija, koju se slobodno može nazvati katastrofom. Triježnjenje će biti trenutačno i vrlo bolno.

Zemlja je pred bankrotom i hitno treba milijarde. Zahvaljujući globalnom oporavku od ekonomskih krize, ukrajinska ekonomija kreće se prema ponoru i pred bankrotom je – izjavio je novi predsjednik Turčinov.

Od Rusije obećanih 15 milijardi dolara sada je, blago rečeno, upitno, a ruski premijer Dimitrij Medvedev spori o legitimnosti trenutačne vlasti u Kijevu. Točnije, riječ je o 12 milijardi jer su Ukrajinci već dobili predujam od tri milijarde. Čak i kada bi Rusi bili voljni dati Ukrajini prije dogovoren novac, pitanje je kome bi ga i za što dali. Europska unija, pak, i dalje je maglovita u svojim obećanjima, zasad se spominje donatorska konferencija, ali to je gotovo uvredljivo, kao i poruke iz Amerike i EU da se o paketima pomoći može razgovarati tek nakon izbora u svibnju. I kada dođe, pomoć će biti kreirana u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom, što bez ikakve sumnje znači rezanja i odricanja u zemlji koja se jedva ima čega odreći.

Paket od 15 milijardi dolara već je bio dogovoren prije tri godine, ali propao je zato što Ukrajina nije htjela prihvatiti ukidanje subvencija za plin i tržišno definiranje tečaja valute. Nekako je izgledno da će se sada predomisliti.

Sjedinjene Države u suradnji s partnerima dijelom svijeta spremne su pružiti potporu Ukrajini, koja će provesti reforme za povratak ekonomskoj stabilnosti. Ta potpora može biti dio programa MMF-a kako bi reforme bile lakše – rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney. Poruka je jasna, MMF je neizbježan.

Ukrajina treba četiri milijarde dolara do kraja sljedećeg tjedna da bi mogla podmiriti osnovne potrebe, poput plaća službenicima i mirovine, a ukupni minimum za sljedeće dvije godine procijenjen je na 35 milijardi dolara. Prema varirajućim procjenama, do kraja godine na naplatu dolazi 6,5 milijardi dolara duga, isti iznos potreban je i za pokrivanje deficita tekućeg računa bilance plaćanja, a na to se može dodati i milijarda dolara duga Rusiji na ime isporuka plina. Istovremeno, devizna rezerva je pala na 12 do 14 milijardi dolara, što bi moglo biti izbrisano navedenim dugovanjima. S druge strane, financijski analitičari tvrde da okolnosti nisu toliko zabrinjavajuće, prema njima trošak zaduživanja nije toliko visok trenutačno i investitori izgleda ne vjeruju u bankrot, međutim, ako vrlo brzo ne vide novi izvor financiranja države, to raspoloženje moglo bi se promijeniti.

Sve je dobro, dakle, dok god se možeš zaduživati, a nije kao da se uvijek ne nađe netko tko će ti rado posuditi. Pitanje je samo pod kojim uvjetima. Kako se moglo i očekivati, Europa i Amerika baš ne žure s kamionima eura prema Ukrajini. Europska komisija odbacila je mogućnost posuđivanja spomenutih svota novca u kratkom roku, umjesto toga veća je vjerojatnost kratkoročnih bilateralnih zajmova tek toliko da se Ukrajina pokrpa. Razgovara se s nizom zemalja, od Kanade preko Japana do čak Rusije, a dok se oni dogovore Ukrajinci će se morati sami snaći. Mogli bi uskoro shvatiti da su skupo platili još jednoga europskog mačka u vrećici.