Uredba kojom se brane špekulativne zalihe rijetka je koju nismo doslovno prepisali iz propisa EU. To je dobro, i to ne zbog poduzetnika, nego zbog poslovnog ozračja za Carinsku upravu.
Često mi se poduzetnici u razgovoru žale da naša vlast doslovno prepisuje europske smjernice i da smo se u pretpristupnim pregovorima slijepo držali europskih propisa, ne prilagodivši ih domaćim uvjetima. To da naši pregovarači u mnogo stvari nisu ni dogovorili prijelazna rješenja također je poznata priča. No ovo je priča o tome kako se naša Carinska uprava ne drži slijepo europskih propisa, a trebala bi.
Nekoliko poduzetnika koji su htjeli ostati anonimni prijavili su problem – Carinska uprava proizvoljno određuje špekulativne zalihe. Razlog je više nego jasan: politika izvlačenja novca od poreznih obveznika provodi se nesmiljenom žestinom. Važno je novac izvući sad, a koje će biti posljedice, razmišljat će se sutra.
Tako u jednom zapisniku o poreznom nadzoru stoji kako tvrtka ima prekoračenje zaliha na dan 30. studenoga te da zbog toga treba obračunati naknadu za prekomjerne količine. Bila je riječ o prehrabrenim proizvodima, koji potpadaju pod Uredbu o mjerama i naknadama za prekomjerne špekulativne zalihe poljoprivrednih i prehrabrenih proizvoda i proizvoda iz sektora šećera. No porezni nadzornici nisu htjeli uzeti u obzir da je njihov kupac robu naručio prije 30. studenoga, da je prije tog datuma kupcu isporučeno više od pola narudžbe te da je ostatak robe trebao biti isporučen samo dva dana nakon poreznog nadzora, što se moglo lako provjeriti prema narudžbama. Dakle, iako su znali da će i ostatak robe biti isporučen, inspektori su zaključili da je riječ o prekomjernim količinama kojima se nadzirana tvrtka služi kako bi špekulirala i tako izazvala poremećaj na tržištu prehrabrenih proizvoda. Najvažnije je što je roba dva dana poslije uistinu isporučena kupcu, što se također može lako provjeriti.
