McConaughey Fascinantna pretvorba iz ljepuškastoga glumca u dobitnika Oscara

Ovogodišnji Oscari ostati će zapamćeni i kao jedni od najpredvidljivijih s obzirom na to da je mnogo kladionica pogodilo većinu ključnih kategorija, neke čak sve. Bilo je jasno da će DiCaprio izgubiti i ovaj put, kao i da se zlatni kipić smiješi Teksašaninu za ulogu u filmu ‘Dobri dileri iz Dallasa’. Istinita priča o aktivistu i njegovoj borbi za oboljele od side snimljena je sa samo pet milijuna dolara, a na kinoblagajnama do sredine veljače film je zaradio 30-ak milijuna. Nakon Oscara zarada će dalje rasti kao i cijena odličnog McConaugheyja.

Možda se činilo da je prostora za ‘prve stvari’ na Oscarima sve manje, no dojam je pogrešan – politička korektnost još je jednom nedodirljivo dominirala najvažnijom filmskom nagradom na svijetu. U nedjelju održana svečana dodjela 86. Oscara donijela je nekoliko popularnih ‘prvih’, ali i utvrdila neke čvrste tradicije kako stvari ne bi izmakle kontroli. Najbolji film godine je ‘12 godina ropstva’, o ropstvu, što znači da je prvi put u povijesti nagrađen neki film redatelja koji je crnac (Britanac k tome, Steve McQueen), a Oscara za najbolju režiju dobio je Alfonso Cuaron za film ‘Gravitacija’, postavši tako prvi latinskoamerički redatelj sa zlatnim kipićem u vitrini.

Povijest je stvorena i na području društvenih mreža, pri čemu je ‘selfie’ (slikanje sama sebe) voditeljice Ellen DeGeneres s nekoliko poznatih glumaca oborilo rekord po broju ‘retweetova’ na društvenoj mreži Twitter (sedam milijuna ‘prenošenja’). S druge strane, jedan od najvećih glumaca današnjice, kojem je u poduloj karijeri teško naći lošu ulogu, ali je znatno lakše naći sjajnu, Leonardo DiCaprio opet nije osvojio Oscara ni 20 godina nakon prve nominacije.

Druga stvar koja se nije promijenila jest slabost glasača američke Akademije filmskih umjetnosti na posebne fizičke žrtve glumaca, pri čemu prednjači drastično debljanje ili mršavljenje, kao i facijalno unakazivanje. Ove godine to je na ruku išlo Matthewu McConaugheyju koji je za glavnu ulogu u filmu ‘Dobri dileri iz Dallasa’ smršavio 20-ak kilograma, premda je njegovu osvajanju Oscara sasvim sigurno pomogla i fenomenalna gluma.

Treća ukorijenjena tradicija od koje se nije odstupilo jest navika glasača da između neugodne prošlosti i sadašnjosti radije biraju prvo jer je to vjerojatno lakše preživakati kad već nemaš izbora. Konkretno, ‘Vuk s Wall Streeta’ redatelja Martina Scorsesea, o nastranim ekstravagancijama mešetara u svjetskom središtu financijske moći, sa završetkom nedjeljne noći postao je jedan od najvećih gubitnika, baš kao i ‘Američki varalice’ koji je imao deset nominacija, a ostao praznih ruku.

‘Vuk’ je jednostavno bio previše za konzervativno glasačko tijelo Akademije koje čini oko šest tisuća ljudi, mahom starije životne dobi, slično kao i svojedobno ‘Pakleni šund’ Quentin Tarantino. Beskrajna bujica psovki, modernih referencija, iživljavanja, izrugivanja sustavu, pravilima i konvencijama te karikaturalnih, bizarnih životnih situacija nije bila njihova ‘šalica čaja’, a vjerojatno nikada i neće biti. Povijest je lako probariti kada je sadašnjost još gora. Zbrojeno, najbolje je prošla ‘Gravitacija’ s ukupno sedam Oscara, šest u tehničkim kategorijama, ‘12 godina ropstva’ uzeo je tri, uključujući za najbolji adaptirani scenarij (John Ridley) i sporednu žensku ulogu (Lupita Nyong’o), Cate Blanchett je najbolja glavna glumica (Blue Jasmine), a Jared Leto nagrađen je za sporednu ulogu u ‘Dobrim dilerima’. Najbolji strani film je talijanska ‘Velika ljepota’, dokumentarac ‘20 Feet From Stardom’. Ovi Oscari ostati će zapamćeni i kao jedni od najpredvidljivijih, s obzirom na to da je velik broj kladionica pogodio većinu ključnih kategorija, neki čak i sve.

McConaughey zato može biti iznimno zadovoljan proteklom godinom – proživio je fascinantnu transformaciju iz ljepuškastoga glumca u neobveznim filmovima uglavnom romantičnih konotacija u jednom od najboljih na tržištu.

Osim sjajne uloge u spomenutom filmu, McConaughey je ostvario malu, ali vrlo zapaženu sporednu ulogu u ‘Vuku’ i zablistao u novoj dramskoj seriji kabelske televizije HBO ‘Pravi detektiv’ u kojoj glumi nihilista i slomljenog detektiva Rusta Cohla. Osim kolege DiCaprija uciljene je u nedjelju ostavio još Christiana Balea (‘Američki varalice’), Chiwetela Ejiofora (‘12 godina ropstva’) i Brucea Derna (‘Nebraska’).

Rođeni Teksašanin svog je prvog Oscara zaslužio ulogom Rona Woodroofa, homofoba koji oboli od side i odluči ilegalno ‘dilati’ lijekove za tu bolest koje Američka agencija za lijekove nije dobroila mahom homoseksualcima. S obzirom na pomalo nevjerovatan zaokret i filmove u kojima je dosad glumio, govori se o ‘mekonesansi’ (McConaissance, McConaughey + renesansa). Iako se na prvi pogled tako ne čini, proslaviti se u vrlo specifičnom tipu filmova niže kategorije i onda na pola puta, u 44. godini, potpuno promijeniti smjer i pokušati nešto mnogo teže bila je velika kocka koja se McConaugheyju u nedjelju isplatila. Pomalo paradoksalno, pamtljive uloge koje zahtijevaju više od glumca ostvario je i prije filmova smještenih u oskarovske kategorije (‘Vuk’ i ‘Dileri’), no na kraju su ti filmovi.

Životni put nije mu bio posebno težak, no prema svjetskoj slavi krenuo je s relativno skromnih pozicija, kao sin učiteljice i vlasnika benzinske postaje u teksaškom zaseoku Uvalde koji broji za američke uvjete zanemarivih 15 tisuća duša. Da će napraviti nešto veliko, postalo je očito u srednjoj školi kada je proglasen najzgodnijim učenikom, što je svakako bio prvi i ključni korak prema besmrtnosti. Na Sveučilištu u Austinu 1993. diplomirao je radioteleviziju-film, a prve profesionalne korake napravio je još 1991. u reklamama. Prvi je put zapažen 1996. u adaptaciji romana Johna Grishama ‘A Time to Kill’, ali mu karijera kreće nezadrživo prema rom-komvima (romantične komedije) u kojima zapravo zapinje i počinje padati. Premda tumači različite uloge u raznim filmovima, u banalnim komedijama ostavlja najveći trag. Dobar ukus srednjoškolki u Teksasu 2005. potvrdio je časopis Time koji McConaugheyja proglasava ‘najsepsipilnijim živućim muškarcem’. Nakon kraćeg odmora od glume, vraća se u sasvim novom ruhu i počinje tražiti ozbiljne uloge u uglavnom jeftinijim, nezavisnim produkcijama, što ga na kraju dovodi do ‘Dobrih dileri’, konačne potvrde ispravnosti odluke s početka desetljeća.

Dok se pripremao za taj film, navodno šest mjeseci nije izlazio iz kuće, prestao se družiti s drugim ljudima te smršavio čak 23 kilograma, zbog čega su mu u jednom trenutku počeli slabjeti vid i mišići. Manje je poznato da je njegov partner u filmu Leto također smršavio, izgubivši 15 kilograma, djelomično jer je jednostavno prestao jesti. Unatoč nekim problemima i sumnjama u vezi s produkcijom filma, ‘Dobri dileri’ na kraju su snimljeni u samo 25 dana i s vrlo malo ponavljanja scena. Da se kojim slučajem odustalo, barem dvoje ljudi lupalo bi glavom o zid od očaja imajući na umu uloženu žrtvu.

Na Oscaru je zahvalio prije svega Bogu koji je, smatra McConaughey, najviše odgovoran za njegov uspjeh. ‘On je mojem životu podario prilike koje znam da nisu moje ili djelo neke ljudske ruke’, bio je savršeno siguran nagrađeni glumac. Film je osvojio Oscara i za najbolju šminku iako je navodno nemalo uređivanje McConaugheyja i Leta (koji glumi transrodnu osobu) stajalo samo 250 dolara. ‘Dobri dileri iz Dallasa’ nisu samo velik uspjeh glavne muške uloge ili veliko umjetničko djelo, istinita priča o aktivistu i njegovoj borbi za oboljele od side i u financijskom je smislu ostvarila sjajan rezultat. Sa samo pet milijuna dolara budžeta na kinoblagajnama do sredine veljače zaradio je 30-ak milijuna. Sâm McConaughey, koji za ‘Dilere’ sasvim očito nije dobio posebno velik honorar, procijenjen je na ukupno 75 milijuna dolara, uglavnom zaradenih na filmovima lakih nota, poput avanture ‘Sahara’ za koju je dobio osam milijuna dolara. U skoroj budućnosti pak pojavit će se u novom filmu autora posljednjih Batmana Christophera Nolana ‘Interstellar’, a šuška se i o nastavku ‘Magic Mikea’.