Mrežni koncept

Više nije važno posjedovati, dovoljno je upotrijebiti i prosljediti idućem korisniku. Najam nije nepoznata praksa, ali nova je tehnologija omogućila sasvim novo značenje iznamljivanja stvari i usluga. Mrežni sustav koristi se društvenim mrežama i namjenskim portalima i nudi sve – od prijevoza do financija i zabave.

Širi se kao požar globalnom mrežom osvajajući sve više poklonika među potrošačima i malim poduzetnicima. Mrežno poslovanje ili, engleski, ‘mesh model’, koji isključuje klasično vlasništvo nad stvarima kojima se svakodnevno koristimo i umjesto toga propagira unajmljivanje, trend je s jedne strane nastao kao posljedica krize, a s druge strane kao ekološka osviještenost onih koji imaju novca za stvari kojima nakrcavamo domove i koje zatim još u dobrom stanju bacamo jer više nisu moderne te tako odbaćene uništavaju planet na kojem živimo. Posjedovati više nije važno, stvarima se i nako samo koristimo, zašto bismo ih onda kupovali kad ih možemo unajmiti i kad nam dosade vratiti da se njima dalje koriste drugi? Pri tome se s tržišta ne potiskuje samo klasična prodaja nego i marketing jer tvrtke koje primjenjuju mrežnu takšku služe se webom, društvenim mrežama, Wi-Fi mrežom te usmenom predajom, preporukama nijednih proizvoda. Tako potrošač dobiva sve potrebne informacije o proizvodu koji treba za uporabu, a ne želi ga u vlasništvu.

Mrežni sustav omogućuje unajmljivanje proizvoda i usluga, privremenu uporabu ovisno o potrebi i povratak vlasniku te ponovno unajmljivanje. To znači da je prosječnomu potrošaču tako dostupno i ono što ne može kupiti da bi trajno posjedovao. Novi trend ponude i potražnje osvoja sektora mnogih industrija: prijevoza, mode, prehrane, financija, nekretnina, putovanja, zabava…

Ipak, možda će neki upitati što je tu novo kad su iznamljivanje i unajmljivanje odavno poznat tržišni mehanizam. Uostalom, zar ne unajmljujemo stanove, skijašku opremu, knjige, automobile…? Nov je način na koji se dobivaju informacije o proizvodu ili usluzi koju trebamo, a koji omogućuje upravo nova tehnologija, primjerice GPS lociranje i bežični internet. S pomoću nje odmah se dobiva informacija o tome gdje se što i pod kojim uvjetima može unajmiti. Druga je novost da mrežni sustav koristeći se društvenim mrežama i namjenskim portalima korisnike povezuje međusobno pa tako stvorena zajednica potrošača funkcionira kao ‘sâm svoj majstor’, ne opterećujući pritom tvrtku ni na koji način. Tako da je pravi vlasnik proizvoda i usluga nevažan u tome poslovnom konceptu, a potrošač nije ovisan o mjestu kupnje, nego, primjerice, koristeći se mobilnom aplikacijom može unajmiti automobil na ulici tako što dobiva vijest gdje je najbliži i upotrebljava ga prema potrebi, sat, jedan ili nekoliko dana. Istodobno vlasnik usluge prati potražnju i putanje automobila te analizirajući podatke poboljšava kvalitetu usluge. Takvu uslugu već četrnaest godina svojim članovima, kojih ima više od četiristo tisuća, pruža globalna tvrtka Zipcar, svjetski tržišni lider mrežnoga modela rent-a-cara.

Tvrtka RelayRides proširila je iznamljivanje i na osobne automobile pa u Cambridgeu omogućuje vlasnicima iznamljivanje osobnih automobile kad ih ne trebaju, tako da 22 sata na dan automobil vlasniku zarađuje novac. Pritom RelayRides skrbi za rezervaciju i osiguranje te drugim uvjetima iznamljivanja osobnog automobila. Osim najma automobila na ulicama velikih zapadnoeuropskih gradova tražen je najam gradskih bi-

Slično se može se unajmiti dječja odjeća, odnosno razmjenjivati na internetu; tu uslugu omogućuje ThredUP. Mrežni koncept omogućuje i financijske usluge, čime se bavi Kiva Microfunds, organizacija koja na pojedincima omogućuje internetsku pozajmicu novca ustanovama u zemljama u razvoju koje mikrokreditiraju malo poduzetništvo i studente. Ne uzima postotak od ulagača, plaćaju joj ga ustanove kojima ga prosljeđuje. Kad se novac vrati, onaj tko ga je posudio dobiva ga natrag, ali ne dobiva kamate. Kiva je do kraja 2010. posredovala u distribuciji više od 160 milijuna dolara, a prosječna višina kredita bila je 382 dolara.

Primjeri pokazuju da mrežni koncept nije samo kratkotrajni trend nego ima perspektivnu budućnost. Očekuje se da će takvo unajmljivanje proizvoda i usluga imati sve više pristaša, odnosno da će se mrežnim modelom koristiti sve više potrošača, ne samo zbog ekonomske krize nego i zbog toga što je na tržištu sve više novih proizvoda, pa ih je nemoguće sve kupiti. Osim toga mrežna ‘kupnja’ s vremenom će promijeniti prioritetne potrošača, što će utjecati i na zaštitu okoliša. Može se reći da taj koncept polako popravlja štetu koju je posljednjih desetljeća, pretvarajući kupce u nekritične korisnike svega i svačega, proizvode agresivni marketing.

Mrežni sustav poslovanja nudi neslućene mogućnosti razvoja zahvaljujući internetu i tvrtke ga sve više prihvaćaju te osmišljaju nove usluge.

Sve je otišlo toliko daleko da, primjerice, vinar postane netko tko ne zna ni kako izgleda vinograd i prostopak od sadnje vinove loze do proizvodnje vina. Omogućuje mu to Crushpad, tvrtka koja je utemeljila poslovanje na ideji da svatko može proizvoditi vrhunsko vino iako nema vinograd. Za zainteresiranima daje informacije o tržištu grožđa koje se preko nje može kupiti. Usluga ne staje na tome, zapravo je riječ o tome da tvrtka i proizvede vino za kupca, etiketira ga te dostavi na željenu adresu.

Mrežni model omogućuje i unajmljivanje glazbe u online glazbenome servisu Spotify koji nudi slušanje više od deset milijuna pjesama nakladnika Universal Music Group, Sony Music, EMI te Warner Music Group te manjih i neovisnih nakladnika. Taj servis pokrenut je prije tri godine, ima sedam milijuna korisnika i 250 tisuća članova koji plaćaju pretplatu te posluje u nekoliko europskih država. Mjesečna je članarina deset eura. Za taj novac članu je omogućeno slušanje na računalu i pohranjivanje na mobitel više od sedam milijuna pjesama. Da bi ih sve čuo, trebalo bi mu šezdeset godina, a ako bi sve kupio, potrošio bi bogatstvo. Spotify uvijek ima najnovije legalno nabavljene pjesme, što omogućuje sigurno korištenje tom vrstom usluge.

Diskovi za pohranu podataka SSD (Solid State) zbog svojih su performansi koje višestruko nadmašuju tradicionalne tvrde diskove, ali i nečujna rada, već odavno prvi izbor entuzijastima i profesionalcima, no u posljednje vrijeme zbog povoljnije cijene i većeg kapaciteta sve su rašireniji. Intelova nova serija 730 namijenjena je najzahtjevnijim korisnicima, a dolazi s čak pet godina jamstva (koliko su nekoć davali proizvođači tvrdih diskova). Tanki samo 7 mm te teški samo 78 grama, ovi su diskovi pogodni za ugradnju u najrazličitije konfiguracije, pa i prijenosnike. Cijena je 250 dolara za disk od 240 GB te 480 dolara za model od 480 GB, a u prodaju stižu u drugoj polovini ožujka.