Home / Financije / Specijal

Specijal

Malo dodatnog optimizma zbog povećanog interesa za obnovu starih zgrada osjeća se među proizvođačima fasada, ali on još nije došao i do proizvođača stolarije. Interesa ima, ali prodaja ne raste.

Građevinska operativa, koja je svoj bum do 2008. godine ostvarivala na novogradnji, preživljava gotovo isključivo na sanaciji starih zgrada. Iako to ni izdakla nije dovoljno da bi građevinci mogli reći da je sanacija nadomjestila novogradnju, obveza energetskog certificiranja stanova i kuća koje su na prodaju dala im je malo dodatnog optimizma.

Energetsko certificiranje podiglo je svijest o ulaganjima i mogućim uštedama koje se mogu postići s novim fasadama ili prozorima. Sve je veći interes u višestambenim zgradama, čiji stanari mogu na račun pričuve podići kredit. Rata za kredit otprilike je jednaka smanjenju računa te nakon što otplate kredit imaju dugoročnu uštedu – govori Dorijan Rajković, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava.

Rajković ne raspolaže konkretnim podacima o tome koliko članovi njegovih udruge imaju više posla zbog energetskih certifikata, ali tvrdi da se na tržištu osjeća povećana potražnja za novim fasadama na starim objektima. Osim energetskih certifikata na ruku im ide i to što u hrvatskim gradovima broj zgrada čije su fasade dotrajale uvelike prelazi broj onih koje se ‘još drže’.

No Rajkovićev optimizam da će energetsko certificiranje povećati obujam poslova na obnovi zgrada još nije došao do proizvođača PVC i aluminijanske stolarije. Razgovarali smo s nekolicinom njih i svi nas uvjeravaju da je interes povećan, ali ne i prodaja.

Mnogo se ljudi zanima za nove prozore, ali kada čuju koliko bi ih to stajalo te da ne mogu to financirati preko obvezne pričuve, već da moraju sve platiti sami, naglo se ohlade – priča nam jedan proizvođač.

Energetski certifikati nisu im donijeli povećanje u prodaji, ali se nadaju da će se to ipak možda odraziti na prodaju kada s proljećem krene sezona mijenjanja stolarije.

Čini se da je zasad najveći profit od obveze energetskog certificiranja izvukla industrija LED rasvjete.

U 99 posto slučajeva vlasnici objekata obvezu energetskog pregleda doživljavaju kao još jedan namet i dodatni trošak, a ne kao polazni dokument iz kojeg jasno mogu vidjeti kakvo je energetsko stanje njihovog objekta, gdje se i zašto energija nepotrebno troši i napokon koje mjere i uz koliki ulog mogu poduzeti da smanje potrošnju. Između svih mjera koje im stoje na raspolaganju, zamjena postojeće rasvjete rasvjetom na bazi LED tehnologije najbrže je primjenjiva i najjednostavnija mjera koja daje najkraći povrat investicije – ističe tehnički direktor Area Lightinga Danijel Fofonjka.

Iako mnogi misle da se energetska učinkovitost tiče samo stanova, upravo rasvjeta najveće uštede može donijeti u gospodarstvu u velikim prostorima i halama. Investicija se može vratiti već u nekoliko mjeseci, a i daljnje održavanje mnogo je jeftinije i jednostavnije.

Implementacijom energetski učinkovite i ekološke LED rasvjete povrat investicije je u roku od šest mjeseci do pet godina, ovisno o više čimbenika: radnom vremenu, angažiranoj snazi, cijeni električne energije, količini rasvjetnih tijela itd. U okviru naših projektnih zadataka, uz svjetlo-tehničke proračune i popratnu dokumentaciju, dio ponude optimalnog rješenja odnosi se i na izračun povrata investicije te svaki potencijalni investitor dobije uvid koliko je vremena potrebno da bi se investicija isplatila, uz mogućnost financiranja iz ušteda, tzv. model ESCO – ističe Nikolina Dušak iz ludbreške tvrtke Energy Plus.

Iako se među popratnim industrijama zahvaljujući certificiranju kao najveći dobitnici ističu fasadni projekti i rasvjeta, ima još mnogo proizvođa koji bi mogli podići svoju prodaju uspjuju li uvjeriti kupce da se investicije vraćaju brzo. To su sigurno investicije u solarni ploče za grijanje i električnu energiju, promjena u grijanju stanova i bolja kontrola stvarne potrošnje. Također termostati vezani uz grijanje i hlađenje te senzori i pametni uređaji koji bi kontrolirali vrijeme paljenja i gašenja. Rajkovićeva je preporuka da se cijeli projekt napravi i onda se pokuša dobiti sredstva na nekom od natječaja.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima programe koji sufinanciraju projekte energetske učinkovitosti te treba ugrabi biti priliku da se taj novac iskoristi. A i bez toga uštede se brzo isplate, što je dugoročno ušteda – zaključuje Rajković.

Iako mnogi i dalje smatraju energetske certifikate nametom, sve više je onih kojima je to polazni dokument za uštedu i racionalizaciju troškova. A od toga profit mogu izvući mnoge popratne industrije.