-
Nakon nekoliko godina pada prihoda i profitabilnosti, lani se trend preokrenuo. Što se dogodilo? – U prošloj godini ostvarili smo oko 11 posto rasta prihoda i dobiti unatoč i dalje negativnim ekonomskim okolnostima u zemlji i regiji. Taj uspjeh duguje usmjerenju poslovnih aktivnosti prema ključnim industrijskim sektorima za koje imamo potrebnu ekspertizu i reference, poput informatizacije transporta, poljoprivrede, energetike i e-governmenta. I ove godine gotovo 30 posto naših konsolidiranih prihoda dolazi s regionalnih tržišta, na kojima smo realizirali više projekata, među kojima su sustav nadzora prtljage na prištinskom aerodromu te održavanje i širenje sustava upravljanja dokumentima za makedonsku vladu. Na domaćem tržištu završili smo informatizaciju Ban centra, projekt e-dozvola za Ministarstvo graditeljstva, konsolidaciju podatkovnih centara za velike financijske institucije itd.
-
Raste li udio inozemnih tržišta u ukupnim prihodima? Imate li kakvih aktivnosti prema tržištima EU otkako smo dio Unije? – Raste, u 2012. taj je udio iznosio 25 posto, a lani gotovo 30 posto. U našim je strateškim planovima da do 2017. godine 50 posto prihoda ostvarujemo s izvoznih tržišta. Dominantna tržišta su nam BiH, Srbija, Makedonija i Kosovo, gdje smo i lokalno prisutni sa svojim uređajima, ali imamo i nekih aktivnosti prema Zapadnoj Europi. Zasad pregovaramo i promoviramo se na tim tržištima, očekujemo da se prvi poslovi dohvate ove godine. To radimo u partnerstvu sa stranim i domaćim tvrtkama, samostalno u kratkom roku ne možemo napraviti mnogo u Zapadnoj Europi.
-
Konkurencija je i u krizi imala nekakav rast. Vi ste imali znatan pad profitabilnosti. – Većina tvrtki prošla je neko razdoblje pada. Nas je kriza pogodila od 2011. Kada su pritisku marže i plaćanje usluga na tržištu, donijeli smo stratešku odluku da snažno ulažemo u vlastite proizvode i širenje na regionalna tržišta, što sada počinje davati rezultate. Puki rast prihoda nije naš primarni cilj već želimo promijeniti strukturu prihoda tako da imamo veći udio izvoza i prihoda od naših vlastitih usluga, odnosno intelektualnog vlasništva i autorskih prava. Očekujem da ćemo s takvim pristupom dugoročno podići profitabilnost kompanije.
-
King-ICT počeo je kao slagaonica računala, kakva je sada ‘krvna slika’ prihoda? – U tvrtku sam došao početkom 2005. godine i tada je 95 posto prihoda dolazilo od prodaje računala, monitora, printera itd., a pet posto od usluga kao što su educacija, održavanje i slično. Danas je struktura prihoda otprilike podijeljena na trećine – hardver, softver i usluge.
-
Je li vam ambicija da tako i ostane? – Za jednog sistem-integratora taj je profil održiv. Problem je što u segmentu hardvera dolazi do velikog pritiska na snižavanje cijena. Stoga ćemo više rasti u segmentu usluga i softvera, ali ćemo uvijek raditi i hardver. Prije svega zbog povoljnijeg cash flowa jer su ti drugi projekti, iako profitabilniji, redovito dugoročniji i riskantniji, zbog visoke zahtjevnosti kupaca, ali i nespremnosti da plate sve utrošene projektne radne sate.
-
Gdje ste s vlastitim rješenjima razvili najveću ekspertizu, što su vam glavni aduti? – Veliko iskustvo stekli smo u informatizaciji poljoprivrede, koja je prilično regulirana u EU i postoje velike šanse – s obzirom na to da smo najmlađa članica pa imamo i najnovije sustave, da možemo nuditi ta rješenja i u drugim zemljama EU. Drugi nam je adut energetika i možemo se ravnopravno natjecati u bilo kojoj zemlji koja primjenjuje europske standarde deregulacije. To su dvije perjanice s kojima idemo na strana tržišta.
-
U 2013. očekivali ste veliki rast u građevinarstvu, je li se to i ostvarilo? – Da, osnovali smo čak i posebnu tvrtku u području pametnih elektrostrojarskih instalacija, Smart Energy, zbog specifičnosti tog tržišta. Najsveobuhvatniji projekt u toj domeni nam je Ban centar u Zagrebu, gdje smo radili tzv. pametni dio – integrirano upravljanje grijanjem, hlađenjem, rasvjetom, hi-fi, videonadzor itd. Zahvaljujući toj referenci, dosta se drugih investitora, najviše iz turizma, interesira za taj sustav i oni su dio naše ponude za europska tržišta. Vidimo veliki potencijal u pametnom zgradarstvu.
-
Što očekujete od velikih javnih projekata? – Za budućnost je bitan projekt informatizacije školstva, gdje se priprema veliki projekt e-škola. Ako se uspiju povući sredstva iz fondova EU, tu će biti posla za mnogo hrvatskih tvrtki. Nas zanima implementacija modernih sustava za upravljanje učenjem. U željezničkom sustavu također se očekuju investicije, čekamo i da se zakopaju prve lopate na gradnji energetskih objekata, a tu su i projekti u zračnim lukama, kontroli schengenske granice i drugi. Osim fondova EU dosta je takvih projekata moguće financirati javno-privatnim partnerstvom (JPP). Siguran sam da bismo našli dosta zainteresiranih privatnih partnera.
-
Je li King-ICT jedan od njih? – Štoviše. Dosad nije bilo JPP-a u informatizaciji, taj je model bio rezerviran uglavnom za graditeljstvo. Zainteresirani smo i da s financijskim partnerima ponudimo projekte na tom principu.
Sposobni smo postati konsolidator hrvatske IT industrije
U industrijskoj strategiji ICT je označen kao pokretač razvoja. Jeste li zadovoljni tim dokumentom i što mu nedostaje? – Treba još mnogo dijaloga između javnog i privatnog sektora da se vide koje bi konkretne mjere mogle imati najveći pozitivni utjecaj na rast i razvoj industrije. Za početak bi mogli regulirati intelektualno vlasništvo, koje se kod nas ne potiče, a znamo da uspjeh globalne IT industrije leži u patentima, intelektualnom vlasništvu, inovacijama i regulativi koja to dobro štiti.
Kako bi to trebalo urediti? – U europskoj Digitalnoj agendi 2020 jedna od mjera navodi da javni sektor treba stimulirati kupnju ICT sustava prvi put kako bi tvrtkama dao priliku da steknu prvu referencu. Kod nas je javni sektor najveći potrošač IT-a, ali imamo na snazi uredbu koja propisuje da su naručitelji obvezni tražiti odricanje od autorskih prava, što vam u startu odriče pravo da prodaje taj sustav i drugi put kao svoj. Drugi element su porezne olakšice na ulaganje u istraživanje i razvoj. Zanimljivo bi bilo da MZOS, koji je nositelj prava izdavanja potvrda o odobrenju potpora, objavi podatak koliki je iznos potpora odobren tvrtkama za razdoblje od 2009. do 2011. godine, a koliki je iznos osporen provedenom provjerom vjerodostojnosti koju je inicirala Porezna uprava. Prema svim saznanjima, brojčani su podaci porazni, a to je provedeno u zemlji koja teži biti zemlja znanja i inovacija.
King-ICT se ne može potužiti na dobivanje prilika na domaćem tržištu. Percepcija je da ste pretplaćeni na poslove s javnim sektorom. Koliki vam postotak prihoda sada dolazi od poslova s državom? – Oko 30-40 posto ukupnog prihoda otpada nam na javni sektor. Izgradili smo infrastrukturu i kapacitete te smo konkurentniji od mnogih. Volio bih da je taj udio i veći imajući na umu da se više od 50 posto IT potrošnje u Hrvatskoj odnosi na javni sektor. Ne dobivamo poslove s javnim sektorom ništa više od drugih. Prošle godine najveći dobavljač javnog sektora nije bio King nego IBM.
Koliko poslova s javnim sektorom dobivate izravnim pogodbama? – Prema Zakonu o javnoj nabavi to su pregovarački postupci i zakonski je regulirano kada se provode. Vrlo često se zanemaruje da se za svaki takav posao pravo javno objavi namjera za sklapanje ugovora u takvom postupku i da svatko zainteresiran ima pravo izjaviti žalbu. Kingu je to minoran postotak ugovorenih poslova, isključivo u slučajevima gdje imamo održavanja i nadogradnje sustava, za koje pak imamo autorska prava i otvoreni postupci nabave nemaju smisla.
Problem je hrvatske IT industrije što je vrlo usitnjena, očekujete li neko ozbiljnije okupljanje? – Prilikom za okupljanje u režiji domaćih tvrtki dobrim smo dijelom propustili kada je bilo novca za to. Bio bih sretniji da su se hrvatske tvrtke same okrupnile i stvorile moćne izvozne klastere. Sada će se vjerojatno taj proces odvijati sa stranim tvrtkama, investitorima kojima je cilj ući na ovo tržište. Trend smanjenja hrvatskog vlasništva u ICT tvrtkama evidentan je. Iako i u tim tvrtkama rade domaći ljudi, problematično je što se strateške odluke u tim tvrtkama ne donose u Hrvatskoj. Nadam se da će se otvoriti neke prilike na tržištu da King ICT postane konsolidator oko kojeg će se okupljati neke od trenutno najkvalitetnijih tvrtki u Hrvatskoj.
Najavljujete akvizicije? – Da, rado bismo bili budući konsolidator. Zainteresirani smo i za velike i za manje tvrtke koje imaju ekspertizu u nama srodnom području. Dosad nismo imali većih akvizicija, bilo je namjera i razgovora, ali su apetiti vlasnika tada bili nerealni.
Mnogi se žale da država većinu projekata dodjeljuje APIS IT-u i Fini te isključuje privatne tvrtke. Je li glavni kriterij na natječajima i dalje samo najniža cijena? – APIS IT i Fina prije svega su naši poslovni partneri, ali naravno da nas pomalo zaboli kada vidimo da je država nekome uredbom dodijelila posao. Budućnost ICT tvrtki je u privatizaciji. Uvijen sam da i oni traže način kako bi postali tržišno konkurentni i treba im u tome pomoći. Dominantni kriterij na domaćim natječajima i dalje je najniža cijena i nadam se da će se ta praksa početi mijenjati u pravcu kombinacije kvalitete i cijene.
Koliki vam je problem nedostatak i odljev stručnjaka? – To je danas velik problem i sve je teže dobiti iskusne, ali i mlade ljude koji tek izlaze s fakulteta. Primjetan je i manjak interesa i kvota za studente prirodnih znanosti. Te rizike u Hrvatskoj odlučili smo premostiti tako što podižemo centre kompetencija u regiji. U Makedoniji smo odlučili podići razvojni softverski centar koji će opsluživati sve tvrtke u grupaciji, a uskoro bi trebao imati 50 zaposlenih.
