SLAVONSKI KULEN – zaštićen zemljopisnim podrijetlom, trebao bi biti prepoznatljiv na tržištu. Rušenjem granice svinjsko meso može lakše ući u zemlje EU.
PRŠUT – bio on istarski ili dalmatinski, znalići vjeruju u njegovu izvrsnost. Izvorni hrvatski proizvod drugačijom metodom može biti alternativa španjolskomu pršutu.
MASLINONO ULJE – hrvatska maslinova ulja nagrađivana su, a suvremena svjetska kuhinja rabi ih u velikim količinama. Može uzeti dio kolaca konkurentima uljima.
BUČINO ULJE – austrijska i njemačka kuhinja temelje se na tom proizvodu koji hrvatski proizvođači već izvoze u Austriju. Proboj na druga tržišta mogao bi se nastaviti.
KISELI KUPUS – metode proizvodnje drugačije su, ali temelj je srednjeeuropske kuhinje. Kiseli je kupus tražen, ali Hrvatska još proizvodi manje nego što treba.
VINA – nagrade koje dobivaju i poslovi ostvareni na stranim tržištima dokazuju da su potrošači u inozemstvu žedni hrvatske kakvoće, ali i većih količina.
SOL – morska je sol tražena, a zemlje koje ju proizvode ograničene su geografskim položajem. Eto prilike za bolje pozicioniranje paške i ninske solane!
SIREVI – hrvatski je popis izvornih sireva uz pršute najveći. Među najpopularnijima sigurno je paški sir, ali njegov izvozni potencijal nije iskorišten. Ako Italija od svojih sireva može napraviti seriju, Hrvatska ima materijal za više sezone.
