Alge rastu i do stotinu puta brže od biljnih kultura koje se inače rabe za proizvodnju biogoriva i vrlo se jednostavno uzgajaju. Za takva ulaganja ima mnogo poticaja – i domaćih i onih iz fondova EU.
Upravo se vraćam iz Australije, u kojoj sam spojio ugodno s korisnim. Posjetio sam veliku elektranu koja dobiva biogorivo destilacijom zelenih algi. Ne upotrebljavaju se samo u proizvodnji biogoriva nego i za proizvodnju bioplina, bioplastike i goriva za zrakoplove, ali i u prehrambenoj industriji. Kao dodatni proizvod pri destiliranju ulja iz algi dobivaju se korisni sastojci za farmaceutiku, kozmetiku ili kao organska gnojiva. Alge rastu i do stotinu puta brže od biljnih kultura koje se tradicionalno rabe za proizvodnju biogoriva, a za njihov uzgoj nije potrebna zemlja, čak ni pitka voda. Dovoljno je samo napraviti uzgajalište na mjestu na kojem ima dovoljno sunca. Do danas su razvijena mnoga inovativna rješenja za njihov uzgoj, kao što su moderni bioreaktori – objasnio je James.
Pa to je savršeno…
A za takva ulaganja ima mnogo poticaja, primjerice Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i HBOR-ov program kreditiranja za projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energija. Imamo i programe EU: Program inteligentne energije u Europi (IEE) i IPA (prekogranična suradnja, IPARD).
To zvuči kao vrlo primamljiva poslovna ideja, gospodine Fonde! Puno Vam hvala na inovativnom rješenju, kao i uvijek!
I drugi put, gospodine Algiću! Ako imate dodatnih pitanja, javite se Hrvatskom centru obnovljivih izvora energije (HCOIE) i Hrvatskom centru za biogorivo iz algi.
