Erste Asset Management

Na Liderovoj konferenciji ‘Predstečajne nagodbe: jučer, danas, sutra’ detaljno će se analizirati prednosti i nedostaci predstečajeva te iznijeti i strana iskustva o financiranju tvrtki koje su uspješno prošle taj postupak.

Postupak predstečajnih nagodbi od početka je u žarištu javnosti. Jesu li predstečajevi loše pripremljeni, čine li više štete nego koristi, tko štiti vjerovnike i imaju li sudovi samo ulogu javnog bilježnika u postupcima, guraju li pitanja koja muče gospodarsku, političku i pravnu struku. Radi detaljne analize predstečajeva i svih njihovih prednosti i nedostataka poslovni tjednik Lider pod pokroviteljstvom Ministarstvo financijacije organizira konferenciju ‘Predstečajne nagodbe: jučer, danas, sutra’.

Konferenciju koja će se održati 11. travnja u Zagrebu uvodnim izlaganjem otvorit će ministar financija Slavko Linić, nakon čega slijedi niz okruglih stolova i predavanja. Prva će tema biti unapređenje regulative, o kojoj će govoriti pravnici koji se bave predstečajevima, predstavnici trgovačkih sudova i konzultanti. Slijedi analiza učinaka predstečajnih nagodbi te okrugli stol sa sudionicima iz prakse, tj. gospodarstvenicima čije su tvrtke prošle kroz predstečaj. Završni dio konferencije odnosi se na život tvrtke nakon predstečaja – strani gosti, predstavnici kapitalnih fondova i međunarodnih financijskih ustanova podijelit će iskustva o financiranju poduzeća nakon predstečaja. Danas su u petnaest država članica Europske unije omogućeni predstečaj i slični hibridni postupci za spašavanje tvrtki.

Vlada se našla na udaru javnosti ubrzo nakon što je na snagu stupio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama. Mijenjao se već tri puta, zbog čega joj se zamjera nepripremljenost, a sporne su i njegove izmjene izvan Sabora, što je za neke pravnike protuustavno. Kao alternativa predstečajevima nude se jedino stečajevi, koji su se pokazali bolno neučinkovitima. Treba imati na umu da je Zakon o stečajevima također daleko od savršenstva. Od 1996. mijenjao se čak sedam puta, a u izmjenama 2006. promijenjeno je čak 114 članaka. Bez obzira na sve promjene tehnika provedbe stečaja u Hrvatskoj nije dala pomaka: imovina dužnika usitnjava se i prodaje, u stečaj se u pravilu ide bez plana restrukturiranja, a od pokretanja stečaja do donošenja plana preustroja u praksi prođe i nekoliko godina.

Iako je u posljednjim intervjuima Meri Matešić, direktorica Hrvatske turističke zajednice, izjavljivala da nema realna razloga za njezinu smjenu, čini se da je njezin odlazak gotova stvar. Iako ministar turizma Darko Lorencin, ujedno predsjednik HTZ-a, do sada nije želio iznijeti službeno stajalište o njezinu radu, nekoliko članova Vijeća neslužbeno je priznalo da na idućoj sjednici, dogovorenog u petak, neće prihvatiti njezinu izvješću o radu. Donijeli su, kažu, racionalnu procjenu da je bolje u korijenu srezati stvari koje idu loše nego čekati i naknadno se čuditi.

Mandat direktora nije vezan uz određeno razdoblje, nego se svake godine produljuje ovisno o ocjeni Vijeća. Vijećnici tvrde da se Matešić okružila nedovoljno sposobnim suradnicima koji u nju gledaju kao u boga, da je loš sustav naslijeđen od Bulića još pogoršala, a neki misle i da je bilo nesuglasica između nje i ministra. Matešić k tome nije uspjela potrošiti 74 milijuna kuna iz proračuna, a na čelu je ustanove kojoj je glavna svrha da troši novac. Lorencinu neki zamjeraju što je nije pozvao na stranu i dao joj priliku za mirno povlačenje. O tome što će se događati nakon njezine smjene oprečna su mišljenja: jedni tvrde da će na položaj vršitelja dužnosti doći netko iz Ministarstva dok se ne raspiše natječaj, a drugi da Lorencin već ima novu osobu za tu funkciju.

Natječajni postupak za gradnju brodova Obalne straže u završnoj fazi, kažu u Ministarstvu obrane, a otvorenje kojačnih ponuda s cijenom planirano je za 24. ožujka. U drugi natječajni krug prošli su Brodosplit, Zajednica ponuđača Leda – Korčula i njemački Fassmer, zatim grupacija NCP Šibenik i nizozemski Damen, Zajednica ponuđitelja Montmontaža-Greben s tvrtkom Radež te Uljanik s Tehnomontom. U Ministarstvu kažu da će se prema planu graditi pet brodova za Obalnu stražu, a vrijednost pojedinoga broda odredit će konačna ponuda. Dosad se baratalo iznosom od deset milijuna eura po brodu. Početak gradnje prvoga ophodnog broda očekuje se koncem 2014. Osim gradnje novih brodova u tijeku je remont jedne topovnjače u NCP-Remontnom brodogradilištu Šibenik u vlasništvu Gorana Prgina. Taj posao vrijedi oko osamnaest milijuna kuna.

Iako fondovska industrija nije u središtu zanimanja ulagača, aktivnosti nisu eutanazirane. Erste Asset Management, kojim upravlja Josip Glavaš, upravo radi na pripajanju dvaju obvezničkih fondova: Erste Adriatic Bond pripojit će Erste Bond; cijela operacija završava 14. ožujka. Razlog? Fondovi imaju sličnu ulagačku strukturu i ciljana ulaganja (hrvatske državne obveznice, državne obveznice zemalja u regiji i članica EU s višim prinosom).

Kamate na depozite znatno su niže nego prije godinu ili dvije pa se ponovno otvara prostor za fondove s nižom razinom rizika i atraktivnim prinosima. Postoje planovi o osnivanju novih fondova u sljedećih nekoliko mjeseci, no o njima je još prerano detaljno govoriti.

Odavno na Zagrebačkoj burzi nije zavladalo takvo uzbuđenje kao ove srijede nakon što je Ericsson Nikola Tesla izvijestio da su Nadzorni odbor i Uprava kompanije, kojoj je na čelu Gordana Kovačević, predložili Glavnoj skupštini usvajanje odluke o isplati redovne dividende u iznosu od 20 kuna te izvanredne dividende od 300 kuna po dionici. S ukupno 320 kuna po dionici, Ericsson Nikola Tesla (barem dosad) ovogodišnji je rekorder prema izdašnosti isplate dividende, kao što je bio i lani, kada je dividenda ukupno iznosila ‘svega’ 170 kuna po dionici.