Iza podatka da je izvoz u 2013. pao za više od šest posto skrio se podatak da je u prosincu bio za 10,7 posto, a u siječnju ove godine za čak 21,7 posto veći nego u istim mjesecima godinu prije.
Hrvatski je izvoz porastao dva mjeseca zaredom. U prosincu prošle godine skočio je 10,6 posto u odnosu na posljednji mjesec prethodne godine, a u siječnju ove godine čak 21,7 posto u odnosu na lanjski siječanj. Postoci su visoki i bilo bi super da se takav trend nastavi, ali baza za njihov izračun i dalje je vrlo niska.
Prošlu je godinu, ukupno gledajući, izvoz završio s podbačajem većim od šest posto. Vrijednost mu je bila oko devet milijardi eura, za razliku od rekordne 2012. godine, koja je završila s 9,6 milijardi eura.
Prema prvim rezultatima koje je Državni zavod za statistiku objavio za siječanj, ova je godina krenula u mnogo pozitivnijem izvoznom ozračju nego prošla. Ukupan je izvoz iznosio 5,6 milijardi kuna, što je točno milijardu kuna više nego u siječnju prošle godine. Na tržišta zemalja Europske unije u prvom je ovogodišnjem mjesecu izvoz iznosio 3,6 milijardi kuna (650 milijuna kuna više nego lani u siječnju), a na ostala je tržišta izvoz bio 345 milijuna kuna veći i iznosio je 2,04 milijarde kuna. Iz prvih se rezultata koje objavljuje DZS još ne može vidjeti na koja je konkretna tržišta izvoz povećan niti o kojoj je skupini robe riječ.
Istovremeno je u siječnju ove godine znatno povećan i uvoz, na 9,15 milijardi kuna. Zanimljivo, u siječnju je nastavljen trend pada uvoza iz zemalja članica EU, koji je započeo sredinom prošle godine. Iz EU je u siječnju uvezeno robe u vrijednosti 6,3 milijarde kuna (300 milijuna kuna manje nego u lanjskom siječnju), a uvoz iz zemalja nečlanica EU skočio je za cijelu milijardu kuna, na 2,8 milijardi. Velika je vjerojatnost da se taj skok uvoza iz zemalja izvan EU u siječnju odnosi na plin i sirovu naftu, što ćemo, međutim, vidjeti tek za mjesec dana kada DZS objavi detaljnije izvješće o tokovima robne razmjene s inozemstvom za siječanj.
U međuvremenu, tek sada u ožujku možemo podrobnije vidjeti što se zbivalo s izvozom i uvozom u cijeloj prošloj godini. Generalna je ocjena da u prvih pola godine članstva Hrvatske u EU hrvatski izvoz na tome još nije uspio profitirati, ali isto tako da od izlaska Hrvatske iz Cefe nije izgubio onoliko mnogo koliko se mogao steći dojam iz sveopće kuknje.
Od 27 tržišta unutar EU hrvatski je izvoz tijekom 2013. godine porastao na samo 11 njih. Pritom je većinom riječ o tržištima (Bugarška, Grčka, Irska, Poljska, Portugal, Slovačka, Španjolska, Švedska) na koja je hrvatski izvoz manji od stotinjak milijuna eura na godinu pa nekoliko milijuna eura izvoza više odmah pokaže statistički skok od više postotaka. Donekle je spomena vredniji rast od 11 posto na tržište Ujedinjenog Kraljevstva, kamo je izvoz iznosio 168 milijuna eura, te rast od pet posto u Francusku, koja je iz Hrvatske lani uvezla robe u vrijednosti 150 milijuna eura. Jedina stvarna vrijednost ulaska Hrvatske u EU u tom je smislu lanjski rast izvoza u Sloveniju, koji je u odnosu na 2012. godinu povećan 10 posto (na 911 milijuna eura). Nažalost, rušenje svih trgovinskih barijera s Njemačkom nije se odrazilo i na izvoz u tu zemlju. Ostao je na razini godine ranije, na dvadesetak milijuna eura manje od milijarde. Tako je i lani Italija ostala jedina članica EU u koju je izvoz bio veći od milijardu eura, ali s daljnjim padom od viših 15 posto. Italija, koja je bila i ostala najveće pojedinačno tržište za hrvatske izvoznike, lani je pala na 1,25 milijardi eura uvoza iz Hrvatske. Za usporedbu, najveći izvoz u tu zemlju ostvaren je 2010. godine, kada je iznosio 1,66 milijardi eura. Od tada je konstantno u padu.
