Najstroži čuvari struje, plina i nafte

U raspravama o obnovljivim izvorima energije Sunca i vjetra nezaobilazna je tema njezina pohrana. Taj problem postao je i prije nego što su vjetroelektrane i solarni paneli ‘zarobili’ vjetar i Sunce. Dok se još traži najbolji način pohranje tranzicijske, zelene energije, dva posto globalne klasično proizvedene električne energije pohranjuje se u crpne hidroelektrane, a jedna takva postoji u Hrvatskoj, RHE Velibit kod Obrovca. Energija se pohranjuje i u spremnike s komprimiranim zrakom te u baterije i akumulatore.

Njemačka Udruga za električne, elektroničke i informacijske tehnologije VDE provela je istraživanje o skladištenju električne energije i zaključila da će trebati sagraditi nova skladišta kad udio u potrošnji te energije iz obnovljivih izvora bude 40 posto, a riječ je o tržištu koje godišnje raste 300 posto. Zbog toga stručnjaci za tehnologije skladištenja energije predlažu izgradnju reverzibilnih elektrana, baterijskih blokova i elektrana na vodik do 2030. No ne postoji strategija gdje će i tko građiti takve pogone, a nema ni plana ulaganja u skladišta zelene energije. Analitičari za energetiku Deutsche Bank procijenili su da bi do 2030. u taj posao u Njemačkoj trebalo uložiti 30 milijardi eura.

I dok se traži rješenje za najbolji način skladištenja obnovljivih izvora energije, čija je proizvodnja u Hrvatskoj u začetku, skladištenje plina koji dolazi iz hrvatskih izvora potpuno je riješeno. Skladišti ga Podzemno skladište plina (kraće PSP), tvrtka u vlasništvu Plinacra d.o.o., nacionalnoga operatora plinskog transportnog sustava.

U Hrvatskoj postoji jedno podzemno skladište plina, u iscrpljenim plinskih ležištima naftno-plinskog polja Okoli u kojemu se može usklađivati. Podzemno skladište plina Okoli priključeno je na hrvatski magistralni plinovodni sustav, a tehnološki proces teče u dva ciklusa. U prvom utiskivanje plina traje od travnja do listopada s maksimalnim kapacitetom od 160.000 m³/h. Drugi je ciklus povlačenje plina iz skladišta, od listopada do travnja, s maksimalnim kapacitetom od 240.000 m³/h. PSP ima samo jednog korisnika – tvrtku Prirodni plin, a obveza mu je bez zastoja u hrvatski plinski sustav isporučiti ugovorom utvrđene količine usklađenog plina.

Na temelju Ugovora o skladištenju plina iz 2009. jedini korisnik naše usluge skladištenja prirodnog plina – Prirodni plin d.o.o., zakupio je do 31. ožujka 2014. sve raspoložive kapacitete podzemnog skladišta plina Okoli i vlasnik je svih usklađenih količina. Početkom nove skladišne godine 2014./2015., odnosno 1. travnja 2014., trećoj će se strani omogućiti pristup sustavu skladišta plina, što je preduvjet za potpunu liberalizaciju tržišta plina, kažu u PSP-u.

Ugovaranjem usluge višegodišnjeg skladištenja sudionicima se omogućuje optimizacija i nadogradnja portfelja, ušteda na infrastrukturnim troškovima u inozemstvu, zatim na domaćem tržištu plina, povoljniji tempo nabave i isporuke plina, dnevno uravnoteženje i izbjegavanje troškova povezanih s njime te trgovanje energijom uravnoteženja.

U skladu s tim u siječnju su održane dražbe za skladištenje kapaciteta podzemnog skladišta Okoli i svi su raspoloživi kapaciteti već rasprodani opskrbljavačima, kažu u PSP-u.

Sigurnost skladišta plina nije upitna jer je gotovo kompletni sustav rada podzemnog skladišta plina automatiziran. Njime se upravlja i nadzire ga se iz kontrolne sobe u pogonu PSP-a Okoli. Svi uređaji i postrojenja pogona PSP Okoli opremljeni su sigurnosnim dojavnjačima koji alarmiraju i sprečavaju i najmanje štetne posljedice za ljude, objekte i okolinu. Uspostavljen je Registar onečišćivanja okoliša, a u skladu sa zakonskim propisima provodi se briga o otpadu te mjere emisije plinova u zrak iz stacionarnih izvora.

Također, u PSP-u se redovito provode mjere zaštite na radu kako bi se spriječile eventualne opasnosti za sigurnost radnika. U skladu s internim pravilnicima tvrtke stručne službe redovito nadziru provedbu mjera zaštite kako bi se sustav održao sigurnim i pouzdanim. Osim toga redovito se obavljaju pregledi i ispitivanja te servisiraju oprema i postrojenja u skladu sa zakonskim obvezama i rokovima kako bi se mogućnost njihova oštećenja svela na minimum, kažu u PSP-u.

Druga vrsta energetske sigurnosti odnosi se na državne zalihe nafte, a kolike će one biti, određuje Hrvatska agencija za obavezne zalihe nafte i naftnih derivata. Količina se određuje na temelju dnevne trojmešecne potrošnje u prethodnoj kalendarskoj godini do 31. srpnja tekuće godine.

Prošle godine bilo je 410 tisuća tona zaliha sirove nafte, a skladišti je Ina u rafinerijama, a zaliha naftnih derivata – benzina, dizela, plinskih ulja i goriva za mlazne motore – bila je 261 tisuća tona.