Kada vam u ruke dospije dokument, točnije ugovor o javnoj nabavi u kojem pod stavkom procijenjena vrijednost nabave piše šest milijuna kuna, a pod stavkom konačna vrijednost ugovora 121,3 milijuna kuna, papir počne zaudarati na prijevaru. Naime, Zagrebački holding (ZGH) 28. siječnja potpisao je ugovor s tvrtkom Regoč za nabavu sprava i rezervnih dijelova za dječja igrališta. U ZGH-u tvrde da s Regočom nije sklopljen nikakav ugovor, već samo okvirni sporazum koji nikoga ne obvezuje.
- Procijenjena vrijednost okvirnog sporazuma za razdoblje od dvije godine je šest milijuna kuna i ZGH neće i ne smije potrošiti više od toga, bez obzira na cijenu ponude – napisali su u ZGH-u.
Nakon što smo telefonski tražili detaljno objašnjenje, dodali su da su u navedenih 121 milijun kuna ubrojeni svi mogući rezervni dijelovi njemačkog proizvođača Eibea, kojeg zastupa Regoč, za kojima bi u iduće dvije godine mogla postojati potreba. S Regočem će, kažu, sklopiti ugovor onda kada se pojavi stvarna potreba za rezervnim dijelovima.
Basnoslovna cifra od 121 milijun kuna leži u Regočevom troškovniku koji je Holding prihvatio. Slavica Kraljić, vlasnica Regoča, rekla je da je riječ o više od 25 tisuća proizvoda Eibea koje je morala uvrstiti u troškovnik s navedenim tržišnim cijenama za 2014. godinu.
- Znam da cifra zvuči kao znanstvena fantastika, ali ZG holding je to sve zbrojio i tako je ispalio. I mene je cifra iznenadila i znala sam da će zbog toga biti problema. Ne znamo koliko i koje će proizvode iz asortimana Holding trebati, možda samo jednu ljuštačku – istaknula je Kraljić, koja je do sada s Holdingom sklopila dva okvirna sporazuma o održavanju igrališta, u zagrebačkim parkovima Bundek i Maksimir.
U Holdingu obrazlažu da je problem u tome što Narodne novine izdaju krivi obrazac, odnosno da u Elektroničkom oglasniku NN-a, putem kojeg naručitelj sam ispunjava obrasce, ne postoji obrazac koji se zove okvirni sporazum i da je zato došlo do krive percepcije. Prema njihovom tumačenju, Vlada je izdala uredbu kojom je, prema uzoru na pravila Europske komisije, definiran izgled natječajnih obrazaca, a među njima nema nijednog koji se zove okvirni sporazum.