Pametno s energijom

U zelenoj gradnji velik je potencijal za uštedu energije. Procjenjuje se da zgrade troše čak 40-ak posto energije i proizvode otprilike 35 posto stakleničkih plinova u EU.

Posto stambenog fonda u Hrvatskoj ne zadovoljava regulativu o energetskoj učinkovitosti. Prosječna je potrošnja energije u zgradarstvu u Hrvatskoj oko 43 posto ukupne potrošnje.

Više treba uložiti u zelenu zgradu u Hrvatskoj. Studije pokazuju da je ulaganje u zelenu zgradu samo oko dva posto skuplje od onoga u standardnu.

Pametna upotreba energije u kućanstvima, industriji ili poljoprivredi imperativ je suvremenog doba. Energija se stoga čuva ugradnjom toplinske izolacije, učinkovitijim sustavima grijanja i hlađenja, štedljivom rasvjetom ili puštanjem više dnevnog svjetla u prostor. Neizostavno je i korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) te inteligentnih sustava za upravljanje zgradom.

Energetske uštede u projektiranju zgrada te njihovom poslovanju odnosno korištenju jedan su od većih potencijala za smanjenje emisije ugljikova dioksida i uštedu novca. Zgrade koje idu korak dalje prema zelenoj gradnji prema međunarodnim certifikatima uvjerljivo privlače kvalitetnije najmoprimce, imaju bolju popunjenost, što utječe na vrijednost zgrade. Prosječna potrošnja energije u zgradarstvu u Hrvatskoj je oko 43 posto ukupne potrošnje. Zgradarstvo je izniman potencijal za uštedu energije, posebno postojeći fond zgrada komercijalnog, javnog ili rezidencijalnog sektora. Uzmemo li u obzir da gotovo 80 posto stambenog fonda u Hrvatskoj ne zadovoljava ni postojeću regulativu o energetskoj učinkovitosti, možemo reći da je sve to prostor moguće uštede u zgradarstvu.

Dugoročno jeftinije. Napominje da je iznimno važna promjena svijesti potrošača, jer nije dovoljno štedjeti samo na smanjenom broju upaljenih rasvjetnih tijela ili upotrebi kućanskih aparata energetskog razreda ‘A’. Međunarodne studije potvrđuju, ističe Turalija, da je investicija u zelenu zgradu samo oko dva posto skuplja od investicije u standardnu. Analize pokazuju da se ulaganja u Europi i svijetu vraćaju u roku od pet do sedam godina. U Hrvatskoj se procjenjuje, navodi, da u zelenu zgradu treba uložiti između pet i sedam posto više nego u običnu. No zbog povećanih zahtjeva zakonske regulative i sve bolje ponude proizvoda za zelenu gradnju i u Hrvatskoj se vrijeme povrata znatno smanjuje, kao i početna investicija. To se događa zbog subvencija kojima se odnedaovno na mjesnu i državnu razinu potiče gradnja niskoenergetskih, pasivnih i tzv. nul-energetskih zgrada.

Uštede se postižu u novogradnji ili pri obnovi objekta gradnjom energetski učinkovite zidine i krovne konstrukcije, prozora i vrata, toplinske izolacije i fasade te podnim grijanjem. Isplativa je uporaba sustava za grijanje i hlađenje objekta iz obnovljivih izvora energije, sječke ili peleta. Investicija je financijski zahtjevnija u početku, ali kasnije se štedi, posebice ako se iskoristi subvencija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Procjenjuje se da zgrade troše otprilike 40 posto energije i proizvode otprilike 35 posto stakleničkih plinova u EU. Struja najčešće nastaje izgaranjem fosilnih goriva, što oslobađa ugljikov dioksid i druge plinove koji uzrokuju klimatske promjene. U tome do punog izražaja dolazi zelena gradnja.

Za postojeće objekte prije bilo kakve investicije, savjetuje, potrebno je raspitati se o energetski učinkovitim i zelenim rješenjima na tržištu građevinskih materijala i tehnologija. Uvijek se može krenuti od malih ušteda tako da se za toplih dana zasjenjuje prostor, a ne pali rashladni uređaj, gasi nepotreban svjetlo, kućanski aparat i IT sustavi ako nisu u upotrebi ili smanji mlaz vode. Moguće je dogovoriti sa susjedima uređenje zelenog krova ili vertikalnog vrta na fasadi.

U okolnim zemljama, navodi Turalija, ima više desetaka građevina certificiranih prema međunarodnim standardima za zelenu gradnju, a u Zapadnoj Europi zelenih je projekata na tisuće. Hrvatska sada već ima mnogo certificiranih građevina prema prema stupnju energetske učinkovitosti, ali samo jedna poslovna zgrada u Zagrebu ima prvi međunarodni certifikat za zelenu gradnju u Hrvatskoj. Dobro je, ocjenjuje, što se privatni ulagači u energetski učinkovite objekte mogu prijaviti u svoje općine i gradove za subvenciju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Poduzetnici se najčešće bave velikim projektima, pa mogu dobiti količinske popuste i povoljnije kredite za početak investicije zato što se organiziraju bave građevinskih projektima.

Pretpostavlja se da su ulazne cijene svima iste, ali te su procjene paušalne, pa Turalija smatra da bilo bi dobro kada bi resorna ministarstva snižavala PDV na proizvode i tehnologije iz zelene gradnje, poput onih za OIE, toplinske pumpe i izolaciju, troslojna stakla, ekoboje, ekonomiještaj ili hibridna vozila. Investicije, objasnila je Nikolina Dušak, voditeljica marketinga EnergyPlusa, tvrtke koja proizvodi LED rasvjetu za unutarnje i vanjske prostore, moraju biti svrhovite i optimizirane prema potrošnji energenata. Energetska učinkovitost je, objašnjava, rezultat mjera za upotrebu manje energije u svim sektorima krajnje potrošnje bez narušavanja uvjeta rada i života. Osim rasvjete kao najbolje niskoenergetske sustave ističe Sunčeve elektrane te vjetrogeneratore.

U gospodarstvu se svakako isplati investicija pogotovo kada je riječ o djelatnostima koje iziskuju smjenski rad i općenito povećanu potrošnju energenata. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju pojačala se primjena energetske učinkovitosti u kućanstvima i industriji te se nadamo da ćemo u sljedećih pet godina dostići razinu srednjoeuropskih država. Polako se nastavlja popularizacija energetske učinkovitosti u koju su uključene industrija, državne institucije ili banke. S obzirom na veliki potencijal rasta te industrije, trebalo bi taj segment prepoznati u korist domaćih proizvođača, što bi dovelo do daljnje rasta i zapošljavanja u domaćoj industriji.

Zelene zgrade diljem svijeta uživaju u tržišnim prednostima koje uobičajeni projekti nemaju, naglasila je Snježana Turalija. Pružaju vrhunsko stambeno ili radno okruženje, imaju smanjen negativni utjecaj na okoliš te su isplativije. Prodajna cijena viša im je šesnaest posto, šest je posto viši najam u poslovnim zgradama, a trinaest posto niži troškovi održavanja. Zeleni uredi povećavaju učinkovitost na poslu i dobro utječu na zdravlje, istaknula je Turalija. Naime, zadovoljstvo korisnika zelenih zgrada za 27 posto je više nego onih u ostalim zgradama, broj dana bolovanja u zelenim zgradama 25 posto manji od onih u standardnim, do 40 posto je smanjena potrošnja vode, a 33 posto emisija ugljikova dioksida.