Ulazak u proizvodnju električnih vozila prilika je za metalce

Austrijanci prepoznaju hrvatsku metaloprađivačku industriju kao kvalitetnu i s dugom tradicijom, zato vjerujem da hrvatske tvrtke to mogu iskoristiti za sklapanje novih poslova. Kakvo je danas stanje u metaloprađivačkoj industriji s obzirom na stalan pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj? – U metaloprađivačkoj industriji pretežno su izvozne tvrtke, neke od njih izvoze cjelokupnu proizvodnju. Ta je industrija jedna od najživljih grana bez obzira na to što je doživjela pad u odnosu na 80-e i 90-e godine, kad je bila na vrhuncu. Ali zbog te tradicije i naslonjenosti na strana tržišta ostala je na visokoj razini te je u industrijskoj strategiji prepoznata kao prioritetna uz farmaceutsku i elektroindustriju. Metaloprađivačka industrija ima budućnost bez obzira na relativno male plaće i na probleme s kojima se susreće.

Naravno da bi oporavak bio lakši da se oporave i druge industrije, kao što je brodogradnja, koje opslužuju metaloprađivači, ali treba se okrenuti i novim modelima, ponajprije suradnji na dijelovima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i ulaska u industriju električnih vozila, kao što su automobili, vlakovi i tramvaji. Hrvatska je ušla u EU. Koliko je ta industrija doista okrenuta prema izvozu i koliko se toga promijenilo u odnosu na razdoblje prije ulaska? – Već se vide neke pogodnosti: manja je biorakcija pri izvozu i poslovi se mnogo brže realiziraju. Označavanje znakom C, koje je jako važno u toj industriji, sada je lakše dostupno, što otvara nove mogućnosti.

Naši su proizvođači, s obzirom na to da su i prije bili izvozno orijentirani, bili spremni za ulazak u Europsku uniju i sad iskorištavaju pogodnosti koje im se nude; najveća je uklanjanje birokratskih i administrativnih zapreka, što je ubrzalo isporuku proizvoda. To im je pojednostavilo i pojeftinilo cijeli postupak. Koji su bili ciljevi susreta hrvatskih i austrijskih tvrtki koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora? – Austrija je naša najveća partnerica u ulaganjima, ali pretežno u financijskom sektoru. Susret je izazvao velik interes među hrvatskim tvrtkama i za razgovore s deset austrijskih tvrtki prijavilo se više od devedeset hrvatskih proizvođača.

To je samo tri posto tvrtki u tom sektoru i već ima interesa da se organiziraju slični susreti s drugim zemljama u regiji. Austrijanci prepoznaju hrvatsku metaloprađivačku industriju kao kvalitetnu i s dugom tradicijom, zato vjerujem da hrvatske tvrtke to mogu iskoristiti za sklapanje novih poslova. Obavljeno je više od tristo razgovora i nadamo se da će se rezultati vidjeti. Hrvatska ima deficit u trgovinskoj razmjeni i to bi moglo pomoći njegovu smanjenju. Hrvatska gospodarska komora bit će na raspolaganju svojim članicama za pomoć i nadamo se da ćemo organizirati još takvih sastanaka kako bismo omogućili domaćim tvrtkama izravan kontakt sa stranim naručiteljima.