Vrijeme ozbiljnog restrukturiranja bilanci vrijeme je čišćenja tržišta, spajanja, preuzimanja i okupljanja, dakle i odlična prilika za konzultantske kuće poput Provectus Capitala, utemeljene prošle godine upravo s ciljem širenja poslova M&A (spajanja i preuzimanja). Prvi čovjek tvrtke Igor Čičak kaže da su fokusirani na usluge M&A u zemlji i regiji te na širenje i jačanje suradnje sa sličnim kompanijama. Fokus su im srednje velika poduzeća sa znatnim potencijalom rasta. Suradnju i s međunarodnim kreditnim institucijama kako bi omogućili povoljnije financiranje kvalitetnih projekata, ali prave su prilike u industriji private equitya, pa se razmišlja i o osnivanju fonda. Dobra vijest za prezadužene tvrtke željne nove likvidnosti.
-
Čini se da računate na to da će spajanja i preuzimanja oživjeti i kod nas. Na kojim ste projektima dosad radili? – Prošle godine najviše radili na poslovima sa vjetovanja radi restrukturiranja bilanci poduzeća te na vođenju investicijskih projekata. S obzirom na stanje u ekonomiji, za restrukturiranje postoji najviše interesa. Spajanja i preuzimanja još su slabog intenziteta, ali s obzirom na upite koje dobivamo nekih pomaka ima. Očekujem da će u idućim godinama usluge M&A činiti najveći dio naših aktivnosti. Osim u Hrvatskoj plan nam je biti aktivan i u susjednim državama, jer u regiji već sada postoje konkurentna i uspješna srednje velika poduzeća koja mogu napraviti novi iskorak u poslovanju, a za to im je potreban kapital ili strateški partner. Tu vidimo prostor za razvoj i na to ćemo se fokusirati.
-
M&A je u bankarstvu već počeo. Što je s realnim sektorom? Postoje li šanse da se te aktivnosti odigraju među domaćim igračima ili ipak očekujete kupce iz EU? – Što se tiče preuzimanja između domaćih igrača, mogućnosti su ograničene s obzirom na to da su najveće kompanije već konsolidirane i pozicionirane na domaćem tržištu. No očekujem da se ta vrsta aktivnosti pojača kod srednjih poduzeća, s time da će akcije spajanja i preuzimanja u pravilu dolaziti izvana. U Hrvatskoj postoje srednje velika poduzeća u raznim industrijama koja su vrlo konkurentna i profitabilna, ali njima treba dodatni kapital za novi razvoj, i upravo su zato najzanimljivija stranim investitorima.
-
Koje su to industrije perspektivne za ulaganja, ali i akvizicije? – Neke su industrije već pokazale da imaju kvalitetan i konkurentan proizvod. To su sektori poput ICT-a, turizma, industrije hrane i pića, farmaceutske i drvne industrije u proizvodnji finalnih proizvoda, uslužne i industrije outsourcinga… S obzirom na resurse i tradiciju, postoji i jako dobra osnova za razvoj poljoprivrede. Zanimljiva su ulaganja i u obnovljive izvore energije te posebno u sektor zdravstva, s kojim nema problema samo Hrvatska. Globalno raste potražnja za zdravstvenim uslugama, istovremeno i deficit zdravstvenih fondova. Trenutačno je sektor zdravstva jedan od ključnih u koje ulažu private equity fondovi i tu vidim prostor za ulaganje u Hrvatsku i regiju. Ulaganje u zdravstvo pokrenut će i tržište osiguranja zdravstvenih usluga izvan javnih fondova. U Hrvatskoj postoji dobra prilika i za razvoj zdravstvenog turizma i tu već imamo dobre primjere uspješnih projekata. Bankarski sektor očekuje daljnja konsolidacija radi smanjenja troškova. Nužno je spajanje malih banaka, ali i specijalizacija za određene tržišne niše.
-
A te bi niše bile…? – Manje banke imaju perspektivu ako se fokusiraju na određeni teritorij (koncept regionalnih banaka) ili ako se specijaliziraju za određene grupe klijenata, primjerice za obrtnike, mala i srednja poduzeća.
-
S nedavnim promjenom vlasničke strukture Karlovačke banke ušli ste u Nadzorni odbor. Kakvi su izgledi ne samo Karlovačke banke nego preostalih malih banaka? – Kriza je utjecala na poslovanje većine malih banaka. One u pravilu imaju lošiji omjer troškova i prihoda zbog manje aktive, a pravila su jednaka i za velike i male banke. No postoje primjeri manjih banaka koje su regionalne orijentacije, fokusirane na malo i srednje poduzetništvo i izrazito uspješne. Male banke imaju i neke prednosti u smislu brze usluge i individualnog pristupa klijentima, i za to su klijenti spremni platiti određenu premiju. U tom smislu, smatram da i Karlovačka banka, nakon što restrukturira svoje poslovanje, uz novu snažnu i stabilnu vlasničku strukturu, ima odličnu perspektivu da se pozicionira kao jedna od vodećih regionalnih banaka u Hrvatskoj.
-
Za realni sektor to očito misli i ministar Linić, koji svu nadu polaže u predstečajne nagodbe koje bi trebale spašavati radna mjesta. Služete li se s MMF-om, koji ih hvali? – Ideja predstečajnih nagodbi je dobra, loša su zakonska rješenja. Dakle, ideja da se ubrzaju postupci u odnosu na stečaj, da se kompanije restrukturiraju na brži način i da se spasi što više radnih mjesta, odlična je, ali zakonsko rješenje prema kojem dužnik vodi glavnu riječ i cijeli proces loše je i nelogično. Treba naći rješenje kojim će se izmijeniti postupak utvrđivanja tražbina na način da ih utvrđuju vjerovnici i sud, tako bismo dobili nešto slično stečajnom procesu, ali u znatno kraćem roku i s maksimalnom zaštitom vjerovnika. Trenutačno imamo situaciju da dužnik utvrđuje tražbine, a ako ih vjerovnik želi osporiti mora pokrenuti sudski postupak.
