Fondovska industrija

Promjena regulativnog okvira, konsolidacija i relativno visoki prinosi obilježili su prošlu godinu na tržištu investicijskih fondova. S investicijske scene lani je u vlasničkoj konsolidaciji nestalo devetnaest fondova, ukupna vrijednost imovine porasla je za gotovo tristo milijuna kuna, a rast broja udjelničara mjerio se u tisućama. Konsolidacija je nastavljena i početkom ove godine važnom transakcijom. Bivši VB invest u vlasništvu Sberbanka pripojen je Intercapitalu pa je to društvo za upravljanje imovinu podebljalo za tristotinjak milijuna kuna. Konsolidacija će obilježiti i ovu godinu; riječ koja ima negativne konotacije u kontekstu investicijskih fondova znači sazrijevanje mladoga tržišta.

Za razliku od 2013., kad su najveći profiteri bili fondovi okrenuti razvijenim tržištima, ove godine profitirati bi mogli oni okrenuti domaćoj burzi te užoj i široj regiji jer su dionice mnogih tvrtki stradale kao žrtve općega makroekonomskog stanja, pa ih se sada fondovskim menadžerima isplati kupovati. Najveći prinosi u 2013. zaradio je fond NETA US Algorithm – čak 28,7 posto. Fond pod upravom NETA Capital Croatia od osnutka je zaradio prinosi od gotovo šezdeset posto. Njegova je specifičnost da se temelji na matematičkim algoritmima modificiranima kako bi se smanjila volatilnost fondovske imovine. NETA Capital široj je javnosti poznat kao bivši NFD Aureus. Ime društva promijenjeno je početkom rujna, kad je iz Uprave otišao dugogodišnji šef Hrvoje Šaban. Predsjednik Uprave NETA sada je Dario Vlović. Fondovima orijentiranima na razvijena tržišta prošla je godina bila odlična. Naime, američki indeks S&P 500 lani je porastao za 25 posto, britanski FTSE 100 za 13, a njemački DAX za čak 27 posto. Prošla je godina bila bolja za dionice u odnosu na 2012. zbog FED-ove daljnje poticajne monetarne politike koja je neizravno utjecala na globalna tržišta.

• Obveznice su nakon vrlo profitabilne 2012. ostvarile lošiji prinosi 2013. Za 2014. očekujemo umjerene prinose na dioničkim i obvezničkim tržištima, na što će najviše utjecati smanjenje daljnjih poticaja i gospodarska situacija u Kini – poručuju iz HPB Investa, kojim upravlja Boris Guljaš.

HPB-ov dionički fond lani je zaradio 9,23 posto, euronovčani 1,54 posto, novčani 1,34 posto, a obveznički i Global završili su u minusu jedan odnosno 3,57 posto.

• Zbog sve manjih kamatnih stopa na depozite u prvom mjesecima 2014. primjećujemo postupno povećanje interesa za svoje investicijske fondove – kažu u HPB-u.

Ukupna vrijednost imovine domaćih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom lani je prema Hansinoj statistici porasla za 294,8 milijuna kuna, na 13,2 milijarde kuna. Većina tog novca, čak 9,7 milijardi, pohranjena je u novčane fondove, slijede dionički s 1,9 milijardi, mješoviti s gotovo milijardom te obveznički s 386 milijuna kuna. Većina ukupne imovine investicijskih fondova, čak 10,3 milijarde, uložena je u Hrvatskoj. Čak 4,8 milijardi kuna uloženo je u bankovne depozite, a 3,8 milijardi u instrumente novčanog tržišta. Upravo ti depoziti i kratkoročni instrumenti jamče kakav-takav prinos novčanih fondova. Više od pola milijarde kuna upravitelji fondova uložili su u domaće obveznice te dionice sa Zagrebačke burze, a oko 1,8 milijardi kuna na blagajnama je kao gotovina, koja čeka daljnja ulaganja. Milijarda i pol kuna uložena je i u inozemstvo, od čega 1,1 milijarda kuna u dionice stranih tvrtki, a preostali iznos u udjele u stranim fondovima i korporativne obveznice. Imovina otvorenih fondova s privatnom ponudom pala je za čak 124 milijuna kuna i posljednjega dana prošle godine iznosila je 221 milijun kuna. Za oko četvrtinu milijarde kuna pala je i vrijednost imovine zatvorenih investicijskih fondova, koja je bila 1,3 milijarde kuna.

Više od petnaest posto prinosa svojim udjelničarima lani su zaradili i KD Victoria i Platinum Global Opportunity. Najuspješniji mješoviti fond bio je OTP uravnoteženi s 9,84 posto zarade, a više od tri posto plusa uhvatili su i KD Balanced i HI-Balanced. U društvu obvezničkih fondova najuspješniji je bio HI – Conservative, a godinu u plusu završili su i Capital One te Erste Adriatic Bond. Nijedan od dvadeset novčanih fondova nije završio u minusu, a dobitke veće od dva posto zaradili su Agram Euro Cash, Locusta Cash, VB Cash i Auctor Cash. Najveći novčani i investicijski fond u Hrvatskoj ZB plus, čija je imovina vrijedna oko 2,3 milijarde kuna, godinu je zaključio s prinosom od jedan posto.

ZB Invest, na čelu s Hrvojem Krstulovićem, potkraj prosinca prošle godine imao je imovinu vrijednu 4,09 milijardi kuna, što je ipak oko 382 manje u odnosu na kraj godine. U ZB-u upozoravaju: broj klijenata stalan je, ali uplate se smanjuju. Ulagači se, naime, još od početka krize 2008. suzdržavaju od preuzimanja rizika na dioničkim tržištima. Unatoč niskim kamatama na bankovnu štednju rijetki se žele okušati na burzi, zbog čega se više novca slijeva u novčane, najstabilnije i najkonzervativnije fondove, te obvezničke fondove. Kad je riječ o navikama ulagača, kažu u ZB-u, građani radije odabiru višekratne uplate u sklopu investicijskih planova (najmanja je mjesečna uplata sto kuna) i dugoročno prikupljanje kapitala, a poslovni subjekti iskorištavaju prilike za upravljanje gotovinom te visoku likvidnost novčanih fondova uz prinos veći od štednje po viđenju. Primjetno je povećanje ulaganja izravnim kanalima (internetsko i mobilno bankarstvo) te sve viša svijest o aktivnom upravljanju ulozima.

Zbog razine inflacije očekuje se sve više ulagača koji će se usmjeriti na potencijalno profitabilnije dioničke fondove. Velike promjene u fondovskoj industriji dogodile su se prvoga srpnja, ulaskom zemlje u Europsku uniju. Od tog datuma na snagu su stupili novi Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, Zakon o alternativnim investicijskim fondovima te pripadajući podzakonski propisi iz Hanfina djelokruga i mjerodavnosti te je prihvaćena i izravno primijenjena regulativa EU. Novi zakonodavni okvir dijeli investicijske fondove na dvije osnovne skupe fondova: UCITS, otvorene investicijske fondove s javnom ponudom, i alternativne investicijske fondove. Tako su standardizirani svi fondovi UCITS u Europskoj uniji, posebice strategija ulaganja, čime se stvaraju uvjeti za jedinstveno tržište. Tim promjenama osigurana je transparentnost rada fondova UCITS i povećana zaštita ulagača.

Godina 2014. bit će još jedna u kojoj će se fondovi profilirati. Žestok udar krize pobrisao je više od pola ukupne imovine koja je sredinom 2007. vrijedila više od trideset milijardi kuna. Industriju očekuje nastavak teška i bolna puta za povratak povjerenja klijenata. Sazrijevanje, profiliranje i tek onda profit jedini je put kojim se domaća investicijska scena može vratiti na stare, pretkrizne staze slave.