Najveći gotovinski bazen u zemlji drže mirovinci

Sportfeljom od gotovo šezdeset milijardi kuna drugi stup mirovinske štednje najveći je gotovinski bazen u zemlji. Četiri obvezna mirovinska fonda ove će se godine naći pred izazovom promjena. Mirovinci se kao i investicijski fondovi moraju prilagoditi novomu Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, koji nakon godina pustih najava napokon predviđa potportfelje. Za obveznike drugog stupu to znači da će moći odabrati želeli štedjeti u fondu koji preuzima više rizika i namijenjen je mladim članovima koji pred sobom imaju dugoročno razdoblje štednje ili se žele osloniti na konzervativni fond namijenjen starijim članovima čija je glavna osobina mala volatilnost koja štiti novac na računu.

Kreditori Ministarstva Mirovinci je nedavno iznenadila i Vladina odluka o povlačenju novca za benificirane mirovine u prvi stup, no time se u osnovi ništa ne mijenja, priznaju upravitelji fondova. Kao ni prijašnjih godina ne treba očekivati velike zaokrete u ulagačkoj politici jer mirovinci moraju oprezno i temeljito uvoditi nove ulagačke mehanizme koje dopušta novi zakon. Imovinu su uglavnom uložili u hrvatske državne obveznice, pa obvezni fondaši nastavljaju biti važna potpora Ministarstvu financija i njegovim kreditorima. Na državne obveznice od osnutka su potrošili četvrtdeset milijardi kuna. Pritom je proračun najviše financirao najveći mirovinski fond AZ (šesnaest milijardi kuna), slijede ga Raiffeisen s jedanaest milijardi, PBZ/CO sa 6,5 i Erste plavi s pet milijardi kuna. Oko sedam i pol milijardi kuna obvezni fondovi uložili su u iznozemstvu, i to pretežito u dionice stranih tvrtki (4,6 milijardi kuna) te udjele u inozemnim investicijskim fondovima (2,2 milijarde kuna). Od drugih klasa imovine znatan iznos uložen je u dionice sa Zagrebačke burze (6,6 milijardi kuna) i udjele u domaćim fondovima (1,5 milijardi kuna).

Drugi stup Lani su mirovinski fondovi u prosjeku zaradili 4,5 posto prinosa, što je znatno manje od rekordnih zarada na ulog iz 2012., koje su se penjale i do četvrtast posto. U 2013. najuspješniji fond bio je PBZ/CO, kojim upravlja Dubravko Štimac, s 5,14 posto plusa. Slijede ga Erste plavi, na čijem je čelu Petar Vlaić, s 4,56 posto plusa; AZ mirovinski Dinka Novoselca s 4,43 posto, a na začelju je Raiffeisen Damira Grbavca s 4,18 posto prinosa. Iako su veliki kreditori državnog proračuna, šefovi obveznih mirovinskih fondova sa strepnjom gledaju u Ministarstvo financija. Naime, još nije posve jasno hoće li se zamrznuti doprinosi za drugi stup ne bi li se smanjio proračunski deficit. Absolutna su nepoznanica i veliki projekti na kojima se očekivao angažman mirovinaca, poput sudjelovanja u monetizaciji autocesta. Dojam je da industriju čeka još jedan ‘business as usual’ radi hvatanja prinosa koji će biti viši od inflacije.