Partnerstvo na kušnji

Dok CA u očekivanju strateškog partnera svu energiju troši na restrukturiranje, u MZLZ-u traže njegovu konkurenciju. To ove godine neće ugroziti domaćega zračnog prijevoznika, ali sljedeća bi mogla donijeti pad udjela.

Sudeći prema preliminarnim financijskim rezultatima, lani je Croatia Airlines (CA) završio sa 669 tisuća kuna dobiti, što je nakon niza sušnih godina uspjeh tvrtke na čelu s Krešimirovom Kučkom. Pitanje je pak koliko CA-ova sadašnja uprava (u kojoj je i Zlatko Širac) ima prostora za nešto više jer se čini kako je Vladi u ovom trenutku prioritet poduprijeti projekt gradnje terminala u zagrebačkoj zračnoj luci, kojom upravlja francuska tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ). Ta će tvrtka 30. ožujka povećati naknadu za zaštitu zračnog prometa s tri na 6,5 eura, putnička pristojba u međunarodnom prometu povećat će se s deset na petnaest eura, a u domaćemu s četiri na sedam eura. To bi moglo povisiti cijenu karata, što domaćem avioprijevozniku nikako ne ide na ruku.

Razlog za povećanje pristojbe u MZLZ-u nalaze u angažmanu Securitas, zaštitarske tvrtke koja će preuzeti poslove sigurnosnog pregleda koje je na aerodromu do sada obavljala policija, a što je u skladu s pravilima EU. Zanimljivo je pak da iste razloge nalaze i u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture jer su na naš upit o tome je li se pri potpisivanju ugovora znalo da će se pristojbe povećati odgovorili da se znalo, i to zbog nužnosti angažiranja zaštitarske tvrtke. Međutim, u koncesijskom ugovoru stoji da će MZLZ moći povisivati cijene svake dvije godine, što sugerira da je nužnost angažiranja zaštitarske tvrtke iskorištena kao izlika. Naravno, nema sumnje da će zbog toga MZLZ-ovi troškovi porasti; to povećanje čak možemo prihvatiti kao opravdano, no ostavljanje mogućnosti periodičnog povećanja upućuje na to da će MZLZ-ov projekt imati prednost u odnosu na CA. Tako je CA-ova sudbina već unaprijed zacrtana, iako treba reći da je ona prije svega uzrok lošeg upravljanja tvrtkom prijašnjih struktura i vlada, zato ministru Siniši Hajdašu Dončiću nije preostalo mnogo manevarskog prostora. Došao je na čelo Ministarstva kad je priča o koncesiji Plesa već uhvatila korijenje i više se nije moglo natrag. Doduše, pri potpisivanju koncesijskog ugovora s Francuzima ministar je diplomatski uvijen, ali s mnogo samouvjerenošću, rekao novinarima da se tijekom pregovora Francuzima dalo do znanja da ‘malo pripaze na CA’.

Iako su oni na kraju zatvorili financijsku konstrukciju, troškovi gradnje terminala i dalje diktiraju tempo, zato MZLZ ne može previše paziti na CA. Osim toga, rekao nam je dobro upućeni sugovornik, MZLZ je od preuzimanja upravljanja Plesom na raspolaganju imao dvadeset milijuna eura obrtnoga kapitala, što, prema njegovu mišljenju, nije dovoljno za tekuće poslovanje. MZLZ je preuzeo osamstotinjak radnika, a treba uzeti u obzir i da je upravljanje preuzeo početkom prosinca, kad promet na aerodromima nije najbolji. Budući da je riječ o novoj tvrtki koja tek treba stvarati kapital kojim će financirati dugoročne i kratkoročne obveze te tekuće poslovanje, jasno je da Francuzi ne mogu misliti na CA-ove interese. Upravo zbog toga ni ministar Hajdaš Dončić ne može inzistirati na tome da Francuzi pripaze na CA. Druga nepovoljna situacija vezana uz odnos između MZLZ-a i CA najavljeni je dolazak niskotarifnih tvrtki i drugih avioprijevoznika. Zapravo, kad govorimo o tome da je ministar Hajdaš Dončić uvijeno rekao da će MZLZ pripaziti na CA, to se više odnosilo na položaj u odnosu na konkurenciju nego na aerodromske pristojbe. Od Francusa se na neki način tražilo da CA i dalje ima svojevrstan povlašteni položaj kao i dok je Plesom upravljala država. Pristojbe nisu bile toliki problem jer, uostalom, i u njegovu ministarstvu ističu da će se one odnositi na sve avioprijevoznike, ne samo na CA. MZLZ za sada ne može nikomu izlaziti ususret zbog velikog ulaganja, što će, predviđa naš sugovornik, ubuduće svakako utjecati na preraspodjelu putničkog prometa. Dolazak novih avio-kompanija i onako se očekivao, no bio je to, recimo to tako, ministrov legitimni pokušaj da pomogne domaćem avioprijevozniku, što bi učinio svaki njegov kolega u drugoj zemlji. Zato, dok CA svu energiju troši na restrukturiranje, u MZLZ-u traže CA-ovu konkurenciju. – Upravo pregovaramo s nekoliko aviotvrki, od kojih su neke niskotarifne. Dok svi ugovori ne budu potpisani, ne možemo govoriti o konkretnim imenima – poručuju.

Ipak, u MZLZ-u ne očekuju da bi se ove godine mogla dogoditi veća promjena; CA-u će i ove godine konkurirati osamdesetak tvrtki na hrvatskom tržištu, a njegov udio u ukupnom prometu zagrebačke zračne luke u 2013. bio je gotovo šezdeset posto. Prema najavama za ljetni letni red, kažu u MZLZ-u, udjel nacionalnog prijevoznika u MZLZ-ovu ukupnom prometu ostat će u tim granicama. Pitanje je kako će biti sljedeće godine, čega su svjesni u CA-u, no vrlo su optimistični. – Mogući dolazak više niskotarifnih prijevoznika u MZLZ bio bi nov poslovni izazov za Croatia Airlines i tvrtka je spremna odgovoriti na njega. Na europskom je nebu prepoznatljiva po sigurnosti letenja, točnosti, profesionalnosti osoblja te visokoj razini usluge, a dodatnim pomacima u sklopu restrukturiranja putnicima se nudi još kvalitetniji proizvod – poručuju iz te tvrtke. Međutim, iako financijski rezultati ohrabruju i pokazuju da restrukturiranje za sada ne nailazi na zapreke, naš sugovornik koji dobro poznaje tu tvrtku smatra da joj je osim odnosa s MZLZ-om upravo restrukturiranje na neki način dodatni uteg. – Model restrukturiranja koji je odobrio AZTN ne ostavlja joj mnogo mogućnosti. Mora smanjiti troškove, riješiti se nepotrebne imovine, ukinuti neke linije. Tvrtka uistinu može u pet godina restrukturiranja poslovati pozitivno, no to je tzv. statistička sanacija problema. Dinamična sanacija, tj. razvoj, s ovom flotom nije moguća u ovoj fazi – kaže sugovornik. Upravo je zato, objašnjavaju u Ministarstvu prometa, nužna dokapitalizacija. Međutim, poziv tvrtkama u svijetu da upute pismo namjere za kupnju 49 posto udjela u CA-u najbolje je pokazao da ta tvrtka nije toliko privlačna stranim ulagačima. Pismo namjere nitko nije poslao iako se pisalo da su zainteresirane Garuda Indonezija i China Southern Airlines. Vlada sada priprema nov poziv na natječaj, no jedan je od ograničavajućih činitelja to što prema smjernicama EU zainteresirani strateški partner koji dolazi iz EU može kupiti više od pedeset posto udjela, a do 49 posto ako dolazi iz zemalja izvan Unije. Iz Ministarstva poručuju da još nije određeno kad će se objaviti novi natječaj i nisu definirani uvjeti, no nastavljaju restrukturiranje, koje je do sada dalo rezultate.

Upravo o tome govori i naš sugovornik. Restrukturiranje traži rezanje dodatnih troškova i otpuštanje dijela zaposlenika, zato bi možda trebalo pričekati njegov završetak, predviđen za sljedeću godinu. Priča o CA-oj dokapitalizaciji zapravo nalikuje na sudbinu HŽ-a Cargo (iako rezultati poslovanja nisu ni izbliza usporedivi). Rumunji su odustali od HŽ-a Cargo jer im se u sadašnjoj fazi to nije isplatilo, a tako su, vjerojatno, razmišljale i tvrtke koje su možda bile zainteresirane za CA. Vlada je u tom slučaju označila prioritet. Neće ići na štetu MZLZ-a jer je ta tvrtka sada u velikim ulaganjima pa će se CA morati prilagoditi potezima Francuza. Drugim riječima, CA-ova je sudbina manje važna od MZLZ-a. Iz MZLZ-a pak poručuju kako im je drago vidjeti da restrukturiranje donosi pozitivne rezultate i unatoč svemu u budućnosti očekuju porast CA-ova prometa u zagrebačkoj zračnoj luci. Bez obzira na pozitivno poslovanje, kaže naš sugovornik, ta je aviotvrtka zapravo osuđena na životarenje ne bude li se ubrzo našao strateški partner. U uvjetima očekivane veće konkurencije, u kojima više ni izbliza neće biti protekcije kao što je bilo dok je država bila vlasnica Plesa, što vrijeme bude više prolazilo, CA-u će trebati nova ulaganja. Tvrtkina uprava, koliko god dobro sada obavljala posao, ovisit će o umješnosti države da privuče strani kapital.