ULJANIK S 3. majem više je izgubio nego dobio

Faktoring je financijski posao u kojem se kupuju potraživanja za prodanu robu ili izvršenu uslugu prije dospijeća za naplatu. Prije nekoliko godina to tržište doživjelo je veliku ekspanziju, ali situacija se polako smiruje i tržišni lideri zauzeli su svoje pozicije. A dobra stvar za faktorinška društva bit će i napokon donesena zakonska regulativa jer je Vlada poslala svoj prijedlog Zakona o faktoringu u Sabor. Nadzor nad faktorinškim društvima provodi Hanfa, a treba istaknuti da faktorinške usluge nisu regulirane na razini Europske unije niti u Uniji postoji jedinstvena definicija faktoringa, već to regulira nacionalno zakonodavstvo. Predstavljajući novi zakon, iz Vlade su objasnili da je potkraj 2012. u Hrvatskoj postojalo 16 faktorinških društava, od kojih je devet u neposrednom ili posrednom vlasništvu stranaca.

Ukupna je vrijednost imovine faktorinških društava 7,18 milijardi kuna. Tržišni je lider Erste Factoring koji je s 509 milijuna kuna prihoda u 2008. padao sve do 2012., kada je skočio za 10 posto na 274 milijuna kuna prihoda uz 43 milijuna kuna dobiti, što je za 95 posto više u odnosu na godinu prije. Prvi mu je pratitelj Raiffeisen Factoring sa 164 milijuna kuna prihoda i 18 milijuna kuna dobiti, što je 36 posto manje. No u razgovoru s ljudima iz te branše doznali smo da se tržište smanjuje.

Nakon početne ekspanzije tržište je bilo prezasićeno faktorinškim društvima i jednostavno se moralo ispuhati. Najveći su to mogli amortizirati uz pomoć svojih matica banaka, a manji su jednostavno teže preživljavali. Sada se situacija polako smiruje i mislim da će ovaj zakon pomoći da se tržište potpuno stabilizira – rekao nam je jedan sugovornik iz svijeta faktoringa.

Faktoring društva čini 1,32 posto imovine ukupnoga hrvatskog financijskog, odnosno 5,36 posto imovine ukupnoga nebankovnoga financijskog sektora.

Kada se pogleda ukupni kolač u prošloj godini, on je veličine gotovo kao prihodi Erste Factoringa prije početka krize. No to su iskoristila društva koja se bave otkupom dospjelih potraživanja. To je posljednji način da se pokuša naplatiti dugovanje prije skupih i katkad dugotrajnih sudskih sporova. Jedno od najvećih je EOS Matrix koje posluje u većini europskih zemalja.

Potražnja za uslugama naplate potraživanja raste iako je iz istraživanja tržišta koje smo lani proveli u suradnji s nezavisnom istraživačkom kućom Ipsos utvrđeno da se više tvrtki koristi uslugama odvjetničkih ureda za pokretanje postupka utuživanja a da prije nije iskoristilo mogućnost potpore agencija u izvan-sudskoj naplati. Vrlo je važno da kompanija prepozna trenutak kad više ne može uz vlastite resurse uspješno upravljati potraživanjima, već se mora obratiti stručnjacima u naplati kako bi se spriječilo starenje potraživanja i time što prije ostvarila naplata – rekla nam je Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrixa u Hrvatskoj.

Ističe da uspješnost u naplati potraživanja ovisi o više faktora, a najvažniji su starost i iznos duga. Što je dug stariji, uspješnost naplate je slabija i obrnuto. Također, što je iznos duga manji, uspješnost naplate je veća. Ona potraživanja koja ne uspiju naplatiti od dužnika vraćaju klijentu. Pozdravlja dolazak zdrave konkurencije, a ističe da svi koji se već dulje bave otkupom potraživanja da ne posluju fer-ne bi preživjeli.

Financijska industrija dijeli sudbinu nacionalnoga gospodarstva i suočava se s jednakim izazovima: s padom BDP-a, iako u drugoj polovini godine očekujemo pozitivne trendove, i rastom nezaposlenosti uz neizbježno smanjenje osobne potrošnje te povećanje odbojnosti prema riziku koju prati pad ulaganja u korporativnom sektoru. U kontekstu bankarskog tržišta ti izazovi izravno i negativno utječu na nastavak sveprisutne rizičnosti poslovanja i rast loših kredita, što mu uz već očit pad profitabilnosti sektora (Hrvatska se s ROE-om od 1,8 posto ubraja u slaboprofitabilne zemlje), manju potražnju i nedostatak kvalitetnih projekata koje bi banke mogle financijski pratiti i poduprijeti nalaže oprezniji pristup kreditiranju.

Dobra je vijest da je bankarski sektor unatoč 70-postotnom padu profitabilnosti u 2013. bio stabilan i siguran. To pogotovo vrijedi za Hypo Alpe-Adria-Banku jer sa sadašnjih više od 31 posto imamo najvišu stopu adekvatnosti kapitala od svih velikih banaka na hrvatskom tržištu te jednu od najviših u cijeloj regiji, što našim klijentima pruža dodatnu sigurnost.

Ulaganjem u sebe i klijente nastaviti ćemo unapređivati dosadašnje i razvijati nove moderne proizvode, posebno e-banking i m-banking usluge, koje izravno zadovoljavaju svakodnevne potrebe naših klijenata. Istodobno ćemo širiti poslovnu mrežu i otvarati visokofunkcionalne poslovnice u velikim hrvatskim gradovima. Ponosna sam na mnogo velikih tvrtki, poduzetnika, obrtnika i malih klijenata čijim smo razvoju pomogli, kao i na lokalne i nacionalne projekte u čijoj smo provedbi sudjelovali. Takvu poslovnu politiku nastavljamo i ove godine.

Nakon pet uzastopnih godina obilježenih recesijom u gospodarstvu ni 2014. ne donosi pozitivne promjene. Očekujemo nastavak nepovoljnih kretanja u gospodarstvu s negativnim utjecajem na bonitet klijenata. Posljedično će se smanjivati potražnja za financijskim uslugama, a povećavati gubici zbog rasta neprihodujućih plasmana. Dodatni su izazov stalne promjene regulatornog okvira u kojem posluju financijske ustanove. U nedostatku potražnje za kreditima i financijskim uslugama nastojimo smanjivati troškove unapređivanjem poslovnih procesa. Na porast rizičnosti plasmana reagiramo jačanjem materijalnih i kadrovskih…”