Antikorupcija je sastavni dio svakoga SGS-ova postupka. Otkrivanjem i sprečavanjem korupcije pojednostavnuju se i državna ulaganja i ona koja idu preko banaka. Učinkovito se nadziru i koncesije da koncesionar ne bi vratio otpad.
Nekadašnji glavni državni inspektor tvrdi da se SGS-ovim ovlasnicama prodaja domaća robe u inozemstvu može povećati za 50 posto. SGS Adriatica, hrvatska podružnica SGS grupe, ambiciozno je ušla u 2014. Planovi su jasni: SGS želi postati najveće certifikacijsko tijelo na razini države, a u dogledno vrijeme, priznaje direktor razvoja Branko Jordanić, ciljevi su certificiranje, inspekcija, testiranje i verifikacija raznih sustava menadžmenta kvalitete, svih vrsta i oblika energije, kvalitete proizvoda i usluga te nadzor nad velikim infrastrukturnim investicijama i javnom nabavom.
Branko Jordanić, dugogodišnji državni inspektor, pojašnjava sustav usluge SGS-a, budući da je u njihovim temeljima postupak čiji je cilj otkrivanje i prevencija korupcije. SGS nudi suradnju na način da investicije koje idu preko npr. banaka, ali i ozbiljne investicije države i poduzetnika, budu pod nepripranim nadzorom SGS-a. Danas ne postoji investicija koja ne bi trebala biti praćena na način da se zaštiti investitor i vjerojatnost investicije, ma tko to bio. Činjenica je da se mnogi poslovi, vezani uz bilo koju ozbiljnu investiciju, mijenjaju i očito je da nezavisan kontrolni mehanizam garantira željene ciljeve. U ovoj zemlji i danas imamo sustave koji nadziru investicije; te sustave plaćamo, a svejedno je prisutno kaotično stanje u kojemu svaki dan ispliva nešto što nam ruši statiku – vjerojatnost. Naime, pod nadzorom SGS-a ne može se dogoditi da se isti tunel oboji dvaput ili da nedostaje dva centimetra ceste. Važan je i nadzor koncesija, pogledajmo primjer bilo koje koncesije koja se nakon isteka vraća u vlasništvo Republike Hrvatske, ali nažalost nitko se ne pita što se vraća. Vratiti treba ono što može izdržati trajanje koncesije, u protivnom će nam se vratiti otpad – slikovito kaže Jordanić.
SGS-ova pravila iznimno su stroga i nakon njihovih kontrola nije moguće dobiti dokument koji nije čvrsto utemeljen na znanstvenim metodama i analizama. Zbog toga je SGS pristupio javnom sektoru ne bi li i državnim institucijama dao potvrdu standardne kvalitete, kojom bi se, u krajnjoj liniji, i lakše pristupilo stranim ulagačima i partnerima. Nezavisne inspekcijske i certifikacijske kuće, generalno gledajući, za krajnji cilj imaju potvrdu i praćenje kvalitete proizvoda ili usluga. Na tom motu, logici reda i postavljenih profesionalnih postulata SGS funkcionira već gotovo 140 godina i na globalnoj razini zapošljava čak 80.000 ljudi, prisutan je na svim kontinentima, s oko 1500 ureda i 350 laboratorija. U Hrvatskoj je SGS prisutan od 1993. godine, kao nastavak na već provjerenog poslovanja dugogodišnje tvrtke Jugokontrola. Danas zapošljava 48 djelatnika i u 2012. ostvario je godišnji prihod od 24,7 milijuna kuna te dobit od 1,75 milijuna kuna.
Uza stalno širenje poslovanja trenutačno ima uređe širom Hrvatske pa, osim sjedišta u Zagrebu, uređuje i u Rijeci, Pločama, Splitu te Vukovaru. Osnovne usluge mogu se podijeliti na četiri osnovne kategorije: certificiranje, verifikaciju, testiranje i inspekciju, a referentna lista i više je nego bogata. Klijenata je više od tri stotine, a među njima su i privatne kompanije poput zagrebačkog HUP-a, Bluesun hotela, Maistre, PBZ-a, Podravke, Konzuma, Dukata, Karlovačke pivovare, Holcima itd. S druge strane, tu je i širok krug javnih korisnika poput gradova, ministarstava, zavoda i fakulteta. Broj privatnih i javnih korisnika te njihov udio u ukupnim prihodima podjednak je te ih nema potrebe ugrubo dijeliti, zbog toga što je javni sektor ovisan o privatnome i obratnom.