Home / Edukacija i eventi / Piše Ratko Peter

Piše Ratko Peter

Razvoj kongresnog turizma povezan je s mnoštvom subjekata, od kongresnih centara, hotela i restorana do prevoditeljskih agencija i kulturnih ustanova, kao i mnogih institucija, pri čemu u cijelom tom lancu treba osigurati sinchronizirani rad u skladu sa svjetskim standardima. U tom kontekstu neki organizatori kongresa događaj upotpunjuju i ponudom sajma, odnosno, stvaraju mogućnost izlaganja tvrtkama vezanim uz temu kongresa ili konferencije. Možda su za to najbolji primjer medicinari, kaže Daniela Kos, voditeljica projekta i glavna urednica portala Poslovni turizam.

  • Gotovo svi medicinski skupovi funkcioniraju na principu izložbi. Sponzori (proizvođači lijekova, opreme i sl.) plate prostor da bi se promovirali ili pak imaju sponzorirano predavanje. Ostale se industrije u nešto manjoj mjeri koriste tom mogućnosti. Koliko je sve to produktivno ovisi dakako o temi kongresa, okupljenoj publici i slično. Farmaceutske kompanije vjerojatno znaju koliko im se isplate takva ulaganja te sigurno imaju povrat s obzirom na to da se obraćaju direktno svojoj ciljnoj publici – ističe Kos.

Oblici sponzorstva kongresa tako mogu biti neka vrsta kolateralna s izlaganjem na standu, neki oblik kongresnog sajmovanja. A s obzirom na to da svoje kongrese održavaju gotovo sve branše, od političara, preko pravnika, liječnika, farmaceuta, frizera, florista, spravljača kave do seksualnih terapeuta, mogućnosti povezanog i prigodnoj sajmovanju neograničene se. Posebice ovim potonjima. Prezentacija proizvoda, odnosno proizvođača prateće industrije vezane uz sadržaj i sudionike nekoga kongresa ili konferencije, uobičajen je poslovni model, tvrdi Ivan Arambašić, pomoćnik direktora za razvoj ponude i upravljanje destinacijom iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

  • Tako, s jedne strane, imamo zainteresirane sudionike skupova, kojima je prezentacija tvrtki ujedno dio ‘istraživanja’, odnosno upoznavanja s inovacijama i ponuđačima njima bitnima za razvoj struke i konkretnog posla. S druge strane, za ponuđače, odnosno izlageče, sudionici kongresa predstavljaju potencijalno tržište, pa je taj model koristan svim sudionicima takvih skupova. Model postoji već dugi niz godina i zasigurno će vrijediti i nadalje. Izazov i kongresnoj i sajamskoj industriji, kao i ukupnom gospodarstvu, stalno rastuća je konkurencija te nastajanje novih tržišnih niša, kojima se treba pravovremeno i na pravi način obraćati. U tom kontekstu, uspjeh svakog skupa može biti samo veći ako je na njega naslonjen i određeni sajam ili prezentacija tvrtki, odnosno prateće industrije, jer time se povećava njegova atraktivnost – naglašava Arambašić.

Kongresni je turizam specifičan oblik turizma u kojem glavni motiv putovanja nije odmor, već sudjelovanje pojedinaca na skupovima različitoga karaktera, mišljenja je Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore.

  • U posljednje vrijeme sve je više primjera spajanja kongresnog turizma i sajmovanja. Razlog tome širi su zajednički interesi osoba koje posjećuju neki sajam, tj. posjetitelja, izlageča, poslovnih ljudi koji žele sklopiti poslove ili pak osoba željnih dodatne edukacije i obrazovanja. Takva nova niša svakako donosi dodanu vrijednost. Naši će prijedlozi u vezi s revitalizacijom Dana hrvatskog turizma (DHT), manifestacije svih hrvatskih turističkih radnika, ići u tome smjeru – kaže Krešić-Jurić.