U kino na poslovni

Iako hotelske i kongresne dvorane još dominiraju tržištem, organizatori u svijetu sve više traže dodatne usluge, originalna mjesta i ideje izvan klasičnih okvira. Hrvatska je obala i za odmoršne goste i za goste MICE-a (engl. meetings, incentives, conferences and exhibitions) i dalje najpoželjnije odredište, no izvanpansiona ponuda na njoj još je ograničena, posebice izvan sezone, kad se održava većina kongresa. U Zagrebu se, ipak, već godinama razvijaju alternativne ponude kongresnog turizma, a metropolu i izvan sezone nadmašuje ponudu bilo kojega grada u Hrvatskoj. Među poslovnom publikom sve su popularnije kinodvorane.

Budući da razvoj tehnologije diktira mnoge trendove na tržištu, pa tako i razvoj poslovanja, mijenjaju se trendovi i u organizaciji MICE-a u kinima.

Do prije nekoliko godina kina su se temeljila na 35-milimetarskim projektorima, a danas su sve dvorane u Cinestarovim kinima potpuno digitalizirane i zato pogodne za održavanje svih vrsta skupova koji zahtijevaju uporabu raznih digitalnih tehnologija. Klijenti sve više traže prostore koji mogu zadovoljiti posebne zahtjeve, ali važna im je i vrhunska udobnost te interijer u kojem se skup održava. U našoj su ponudi i jedinstveni kinoformati kao što su IMAX i 4DX te kino Gold Class, koji su tehnološki napredniji i vizualno dojmljiviji – kaže Damir Milinić, član Uprave Blitz Cinestara u čijim se dvorana najčešće organiziraju konferencije, sastanci ili ‘incentivni’ za razne profile klijenata, poput Školske knjige, Generali osiguranja, THT-a, GDI-ja, Nestléa, Algoritma, Am Chama i sl.

Prošle su godine Cinestarove dvorane bile domaćini za više od dvjesto različitih događaja i više od petnaest tisuća sudionika. Segment MICE-a u njegovim kinima prošle je godine rastao za 23 posto u odnosu na 2012., a daljnji rast očekuje se i duće dvije godine. – Otvaranjem novih kina u Hrvatskoj i BiH priređujemo sve više konferencija i imamo sve više sudionika. Usluge smo cjenovno prilagodili tržištu, no iako nudimo bolju tehnologiju i komfor od konkurencije, cijene nam se ne razlikuju od njezinih. Većinu konferencija i drugih događaja dogovaramo sami, izravno s organizatorima, a manji dio preko agencija. Otprište 85 posto događaja u kinima organiziraju domaći klijenti, ali vidimo da se mijenja trend stranih manifestacija pa polako gradimo uspjeh i na tom području. Uz najam dvorane svim klijentima osiguravamo opremu za održavanje skupa i dodatne usluge poput cateringa, izlaganja proizvoda i organizacije dodatne opreme u dvorani, i to od plazmatkih ekrana, prijenosnih računala preko razglaša do opreme kojom se prezentacija može istodobno prenositi u dvije dvorane – objašnjava Milinić.

Zagrebački kongresni centar Hypo zasad je najveći kongresni kompleks koji nije u sklopu hotelskih objekata. Trebalo mu je neko vrijeme da zauzme stabilno mjesto među organizatorima MICE-a. Grupa Mozaik, koja je 2011. preuzela Hypo centar, početkom 2013. promijenila je pristup tržištu. Okupila je ekipu koja je korisnicima na raspolaganju kao potpora i razvija vlastite projekte te sadržaje. – Osigurali smo i smještajne kapacitete, koji su u jednom trenutku bili glavni nedostatak kad smo svoju ponudu usporedili s hotelskom. Bez obzira na jačanje udjela hotela u segmentu MICE-a svugdje u svijetu, pa tako i kod nas, kongresni centri nositelji su velikih MICE-a – kaže Tea Krpan, direktorica Grupa Mozaik, koja je prošle godine rasla za trideset posto u odnosu na 2012. u popunjenosti kapaciteta dvorana. Od negativnih poslovnih rezultata, na koje su utjecali kriza i tržišne prilike, Grupa je 2013. osigurala tržišni položaj, a i 2014. je počela dobro. – Prvi smo put ugostili Zagrebački festival, u lipnju ćemo ugostiti i Porin. Bili smo domaćin natjecanja mladih glazbenika za Euroviziju, a u našim prostorima održani su i drugi događaji, poput Energy Invest foruma, Waste Expoa i Citizens’ Dialoguea; planiramo još mnogo skupova, primjerice sajam REXPO te ulaganja s novošću, franšizama – objašnjava Krpan.

S obzirom na to da sunce i more sigurno nisu glavni preduvjeti za uspješnost kongresnog turizma, možda bi organizatori mogli biti malo kreativniji, posebno agencije, koje su još ‘prilijepljene’ uz hotele, ali i vlasnici prostora u kojima možda nije uobičajeno vidati ljude u odijelima. Britanci, primjerice, za pristojne cijene priređuju poslovne skupove na bivšim željezničkim postajama, krovovima zgrada, brodovima, u galerijama, kazalištima, velikim staklenicima, crkvama, muzejima i sl. Hrvatska ima sve to, ali nedostaju poduzetnički ‘kliker’ i mnogo potpore lokalne vlasti.