Home / Edukacija i eventi / Jedina reforma koja daje rezultate

Jedina reforma koja daje rezultate

Jedina reforma koja daje rezultate. Liderova konferencija okupila je dvjestotinjak sudionika koji se nisu libili tražiti odgovore na goruća pitanja od ministra Linića. Jedan se poduzetnik čija je tvrtka prošla predstečaj u izravnom razgovoru s bankarom na konferenciji dogovorio o daljnjem financiranju svoje tvrtke.

Mali i srednji poduzetnici te direktori velikih tvrtki prošle su srijede imali jedinstvenu priliku za izravan razgovor o predstečajnim nagodbama s ministrom financija Slavkom Linićem, njegovim zamjenikom Borisom Lavalcem, bankarima i pravnim stručnjacima. Liderova konferencija ‘Predstečajne nagodbe: jučer, danas, sutra’ okupila je dvjestotinjak sudionika koji se nisu libili tražiti odgovore na goruća pitanja, a živahne rasprave koje su se vodile i na službenom i na neslužbenom dijelu konferencije istinsule su nepotrebno teoretiziranje.

Najviše koristi od skupa čiji je glavni pokrovitelj bilo Ministarstvo financija, a sponzori Infokorp i Eos, imali su mali poduzetnici koji su mogli stupiti u izravan kontakt s bankarima i tako dogovoriti financiranje. Jednom zagrebačkom poduzetniku čija je tvrtka prošla predstečaj to je pošlo za rukom, tako je riješio ključan problem svih predstečajaca.

Naime, predstečajna nagodba u današnjem obliku može se još poboljšati iako se dokazala mnogo djelotvornijom od stečaja, no najveći je problem što s tvrtkama koje uspješno prođu kroz nju. Bez svježeg novca i mali i veliki jednako su ugroženi. Rješenje: bankovni krediti, fondovi rizičnoga kapitala, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, mirovinski fondovi i promjena mentaliteta. Marko Makek, šef Nexusa, fonda koji je u predstečaju uložio u Dalekovod, pozvao je poduzetnike da se više sami angažiraju, a manje oslanjaju na banke i državu. Prema njegovim riječima, domaći gospodarstvenici još se ne žele odreći dijela vlasništva u tvrtki u korist novih ulagača koji donose spasosan novac.

  • Dokazano je da tvrtke kojima upravljaju fondovi rizičnoga kapitala posluju pozitivno i stvaraju dodanu vrijednost – rekao je Makek. Primjer je takvog poduzeća Spačva, koju je dokapitalizirao fond rizičnoga kapitala Quaestus Borislava Škegre spasivši tako šesto radnih mjesta. Škegro je pohvalio predstečaj kao jedinu reformu koja je dala rezultate u Hrvatskoj, i to u samo petnaest mjeseci. U tom razdoblju obrađeno je 6300 tvrtki i spaseno oko 40.000 radnih mjesta. Jure Radić, šef Instituta IGH, i Goran Brajdić, direktor Dalekovoda, također su uspješno prošli predstečaj.

Nakon Bunetina izlaganja održan je okrugli stol ‘Unapređenje regulative’ na kojem su sudjelovali Ivana Franković iz Fine, odvjetnik Damir Barišić te Ljubica Strugar i Mladenka Perić iz Ministarstva financija. Na pitanje moderatora Danka Sučevića iz Infokorpa kako se katkad Financijskoj agenciji provuku nerealni planovi o restrukturiranju Franković je odgovorila da Fina pruža tehničku i drugu potporu. Pitanje realnosti planova jedan je od problema, ali zadaća je nagodbenog vijeća provjeriti je li dokumentacija sadržajno ispravna.

Zakonom je navedeno što svaki plan mora sadržavati. U medijima se stječe dojam da nitko nije zadovoljan predstavejvima, no Strugar kaže da brojke najbolje pokazuju pravo stanje. Ministarstvo je zaprimilo oko 1300 žalbi, što nije mnogo jer je žalbi na konkretne predmete bilo samo 586. Prema Barišićevu mišljenju, pitanje žalbi može se učiniti i manjim problemom a da se pritom nekoga ne zakine.

Danko Sučević pitao je Linića što je s tvrtkama kojima se, primjerice, otpiše deset milijuna kuna, a one za pola godine propadnu, je li to bačen novac: – Bahati smo, otpisujemo i darujemo. Tako nas mnogi opisuju. Mogli smo mi otpisati i osamdeset posto dugova. Sad vidimo da to nije tako i da Ministarstvo ima svoje kriterije i stajališta. Nastojimo što više pomoći gospodarstvu jer je radno mjesto najvažnije. Nismo išli za tim da poduzetnicima uzmemo što više; da smo imali pomoć Hrvatske udruge poslodavaca, rezultati bi bili i bolji. Na takvom projektu mora surađivati cijelo društvo, a opet sve se želi kriminalizirati. Najgore mi je bilo da nemate ruku koja vam pomaže, nego vas ismijava – efektno je završio Linić.