Home / Lifestyle i trend / Nema Mundijala bez Zlatana

Nema Mundijala bez Zlatana

UHPA je pokrenula projekt certificiranja agencija za njihovu specijalizaciju kako bi se zatim povezale u specijalizirane klastere. Male su agencije zainteresirane za to, no velike uglavnom žele ostati samostalni ‘all-around’ igrači.

Devet je kriterija prema kojima se dobiva besplatni početni certifikat za jednu kategoriju i on se svake godine produljuje.

Većina naših receptivnih agencija u praksi nema ekonomiju obujma, što je jedan od glavnih razloga zbog kojega ih potičemo na specijalizaciju. Usporedno se osnivaju klasteri u sklopu kojih agencije mogu zajedno jačati brend Hrvatske, provoditi zajedničke aktivnosti pod povoljnijim uvjetima te lakše financirati projekte iz fondova EU – ispričao je Željko Trezner, direktor UHPA-e.

Do sada su prvi krug specijalizacije završile samo agencije za školska putovanja, njih 26, a do kraja godine trebale bi se specijalizirati i druge. Cilj je da za dvije do tri godine svaki klaster ima više od pedeset posto tržišnog udjela. Idući je korak specijalizacije agencija na pojedinim tržištima; takvu će moći imati agencije koje ostvaruju najmanje pet posto noćenja na tržištima za koja su se specijalizirale.

Željko Kelemen, vlasnik agencije za pustolovni turizam Huck Finn i predsjednik Klastera pustolovnog turizma, kaže da sada može ciljati na veće projekte koji se do sada nisu mogli ostvariti jer ih nitko nije htio platiti, primjerice studijsko putovanje vrhunskih svjetskih organizatora pustolovnih putovanja, koji ne znaju da Hrvatska ima mnogo više avanturizma od paintballa. On očekuje dvadesetak agencija u svom klasteru u kojem će svaka imati pravo glasa, bez obzira na veličinu. Trezner kaže da su do sada interes pokazale gotovo sve agencije osim najveće – Atlasa, koji ima vlastiti produkcioni pristup u osmišljavanju aranžmana. Ondje kažu da prije klasterizacije turistički sektor mora uložiti napor u razvoj ponude na destinacijama, da je klasterizacija logičan slijed – olakšava pristup i nastup na tržištima, no samo je nadogradnja na specijalizaciju destinacija.

Neke agencije članice UHPA-e upustile su se u projekt samo da ne budu zaobidene, ali ne vjeruju će im klasteri povećati obujam posla. Kompas Zagreb je ‘all-around’ igrač, što znači da se bavi širokim spektrom usluga. Do sada se nije specijalizirao, no kad bi morao, bio bi segment poslovnog turizma jer u njemu su već određena neka pravila ponašanja. Ivan Pukšar, direktor Kompasa Zagreb i bivši predsjednik UHPA-e, kaže da je do sada svaki pokušaj spajanja bio neizvediv.

Postojala je ideja da se agencije udruže u organizaciji grupnih putovanja na daleka tržišta tako da svi na pojedinom tržištu idemo preko jedne noseće agencije, no uvijek se netko osjećao zakinutim. Primjerice, za skorašnje Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu svaka je agencija nastupila samostalno umjesto da se njih pet udružilo i podijelilo posao. Nitko ne želi riskirati i izgubiti putnika. Okupljanje se mora dogoditi. Mislimo smo da će se to provesti u sklopu adria-tica.neta, no to se nije dogodilo – kaže Pukšar.

U kontinentalnom je dijelu Hrvatske između pedeset i sedamdeset malo većih igrača s većim prometom, a ostalo su manje agencije raspršene duž obale s dva do četiri zaposlena. Na godinu se ugasila dvadesetak posto agencija, ali toliko ih se i osnuje. Pukšar smatra da bi za servis sustava Hrvatskoj bilo dovoljno između 150 i 200 agencija.

Njemačka na osamdeset milijuna stanovnika ima dvanaest tisuća agencija, s time da na godinu ima i osamdeset milijuna putovanja; Hrvatska ih ima milijun – zaključuje Pukšar.

Ideju o klasterizaciji veće agencije smatraju dobro, no najvažnije, poput Atlasa, Kompasa Zagreb i Ban toursa, još su skeptične prema realizaciji u praksi. Iznimka je Uniline, no valja istaknuti da je njezin suvlasnik Boris Žgomba ujedno predsjednik UHPA-e.

Jedina reforma koja daje rezultate. Liderova konferencija okupila je dvjestotinjak sudionika koji se nisu libili tražiti odgovore na goruća pitanja od ministra Linića. Jedan se poduzetnik čija je tvrtka prošla predstečaj u izravnom razgovoru s bankarom na konferenciji dogovorio o daljnjem financiranju svoje tvrtke.

Mali i srednji poduzetnici te direktori velikih tvrtki prošle su srijede imali jedinstvenu priliku za izravan razgovor o predstečajnim nagodbama s ministrom financija Slavkom Linićem, njegovim zamjenikom Borisom Lavalcem, bankarima i pravnim stručnjacima. Liderova konferencija ‘Predstečajne nagodbe: jučer, danas, sutra’ okupila je dvjestotinjak sudionika koji se nisu libili tražiti odgovore na goruća pitanja, a živahne rasprave koje su se vodile i na službenom i na neslužbenom dijelu konferencije istisnule su nepotreban teoretiziranje.

Najviše koristi od skupa čiji je glavni pokrovitelj bilo Ministarstvo financija, a sponzori Infokorp i Eos, imali su mali poduzetnici koji su mogli stupiti u izravan kontakt s bankarima i tako dogovoriti financiranje. Jednom zagrebačkom poduzetniku čija je tvrtka prošla predstečaj to je pošlo za rukom, tako je riješio ključan problem svih predstečajaca.

Naime, predstečajna nagodba u današnjem obliku može se još poboljšati iako se dokazala mnogo djelotvornijom od stečaja, no najveći je problem što s tvrtkama koje uspješno prođu kroz nju. Bez svježeg novca i mali i veliki jednako su ugroženi. Rješenje: bankovni krediti, fondovi rizičnoga kapitala, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, mirovinski fondovi i promjena mentaliteta. Marko Makek, šef Nexusa, fonda koji je u predstečaju uložio u Dalekovod, pozvao je poduzetnike da se više sami angažiraju, a manje oslanjaju na banke i državu. Prema njegovim riječima, domaći gospodarstvenici još se ne žele odreći dijela vlasništva u tvrtki u korist novih ulagača koji donose spasosan novac.

Dokazano je da tvrtke kojima upravljaju fondovi rizičnoga kapitala posluju pozitivno i stvaraju dodanu vrijednost – rekao je Makek. Primjer je takvog poduzeća Spačva, koju je dokapitalizirao fond rizičnoga kapitala Quaestus Borislava Škegre spasivši tako šesto radnih mjesta. Škegro je pohvalio predstečaj kao jedinu reformu koja je dala rezultate u Hrvatskoj, i to u samo petnaest mjeseci. U tom razdoblju obrađeno je 6300 tvrtki i spaseno oko 40.000 radnih mjesta.