Niže kamate za višu ekosvijest

U Vladin je postupak napokon poslan Nacrt akcijskog plana potpore izvozu 2014.-2015., koji je trebala odobriti još u siječnju.

Prošlog je petka pod predsjedanjem prve potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić napokon održana sjednica Savjeta Vlada povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva na kojoj je odobren Nacrt akcijskog plana potpore izvozu 2014.-2015. Jest da je 2014. već zakoračila i u drugi kvartal, a velika je vjerojatnost da će zakoračiti i u treći prije nego što taj akcijski plan Vlada prihvati kako bi se nakon toga mogao početi provoditi. No bolje ikad nego nikad. Što konkretno sadržava Nacrt akcijskoga plana, zasad nije objavljeno. Iz priopćenja sa sjednice Savjeta Povjerenstva, u kojem su ministri vanjskih i europskih poslova, gospodarstva, poduzetništva i obrta, financija, regionalnog razvoja i fondova EU te po ljoprivrede, samo se doznaje da je Nacrt napravljen na temelju izravnih sugestija i potreba hrvatskih izvoznika i poslovnih udruženja kao glavnih pokretača izlaska zemlje iz gospodarske krize. Akcijskim planom sustavno će se i pregledno na jednome mjestu ujediniti i prikazati sve mjere i aktivnosti kojima se osigurava sustavna i kontinuirana potpora hrvatskim izvoznicima. Njime se, na kraju, potiče plasman hrvatske robe i usluga na stranim tržištima.

Inače, Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, koje je zaduženo za izradu i provedbu mjera potpore izvozu u svim fazama tog procesa, usmjeravanje stranih ulaganja u funkciju proizvodnje za izvoz te koordinaciju aktivnosti promidžbe gospodarstva prema inozemstvu, izradio je Nacrt plana još prije nekoliko mjeseci te se očekivalo da će Vlada plan odobriti još u siječnju ove godine.

Antonia Jukić iz splitskoga hotela Radisson Blue i Dušan Janjatović iz Dubrovnika pobjednici su dvadesetoga državnog natjecanja barmena Vigor Barmen Cup ‘14. nedavno održanoga u hotelu Katus u Supetru na Braču. Barmeni su pripremali kratki aperitivni (suhi) koktel na bazi votke Vigor, pića iz portfelja Badela 1862. Ocjenjivali su se stručni rad, miris, okus te izgled koktela. Antonia Jukić pobijedila je u izradi koktela klasičnim stilom, a Dušan Janjatović u natjecanju u ‘flairu’ (slobodni stil). Njih dvoje predstavljat će Hrvatsku na Svjetskome prvenstvu barmena koje se održava u južnoafričkome Cape Townu.

Zagrebačka Elka nedavno je postala prva hrvatska tvrtka koja je ispunila potrebne pretkvalifikacijske uvjete za sudjelovanje na natječajima za projekt ITER. Gradnja ITER-a zajednički je projekt EU, SAD-a, Rusije, Kine, Indije, Japana i Koreje, koji sufinanciraju projekt vrijedan trinaest milijardi eura. Riječ je o provedbi najzahtjevnijega energetskog eksperimenta današnjice – gradnji prvoga termonuklearnog fuzijskog reaktora ITER u Cadaracheu u Francuskoj. EU će u projekt uložiti oko 6,5 milijardi eura u poslove gradnje uređaja i izradu specijalizirane opreme, odnosno potrebnih studija. Taj iznos želi dodijeliti u sklopu izravnih poslovnih sporazuma tvrtkama iz Unije čije sudjelovanje u gradnji ITER-a koordinira europska agencija Fužija za energiju (F4E).

Cilju od stotinu trgovina u Hrvatskoj, kojim bi ovladale s dvadeset posto tržišta, Plodine se približavaju – sada ih imaju 74, ali zacrtana ekspanzija u regiju još nije počela. Širenje je danas jeftino, ali rizično. Vrlo rizičnim smatra se sustav financiranja zaduživanjem u bankama, a banke su Ahilova peta Plodina.

Prvi čovjek i vlasnik te tvrtke Mile Ćurković, koji se ne voli pojavljivati u novinama ni davati intervjuje, drži se svoje mantre: sa stotinu supermarketa pokriti cijelu Hrvatsku (što bi bilo dvadesetak posto tržišnog udjela u Hrvatskoj) i širiti se u Sloveniju, BiH i Srbiju. Prvi cilj polako dostiže svake godine, sada je na 74 trgovine, ali ekspanziju u regiju iz nekog razloga još nije počeo. Širenje je danas jeftino, ali i rizično. Neki stručnjaci ne smatraju dobrom taktikom usredotočenost isključivo na hrvatsko tržište, neki pak misle da se, dok svi i svugdje tonu, treba držati ‘kopna’, a ne širiti. U svakom slučaju, nakon Agrokorove akvizicije Mercatora, koji posluje u cijeloj regiji i s kojim će Todorić u Hrvatskoj imati više od trideset posto udjela na tržištu, neće biti lako probijati se preko granica.

Ćurkovićevi kolege trgovci kao i stručnjaci u branši za Plodine kažu da je riječ o solidnoj i kohektornoj tvrtki koja profesionalno pristupa poslu. Trgovine Plodina izgledaju poput Konzumovih. Štoviše, stručnjaci kažu da su vješto kopirane i da, k tome, za plasman proizvoda na policama traže od dvadeset do trideset posto manje od Konzuma. Vrlo rizičnim smatraju sustav financiranja zaduživanjem u bankama. Banke su Ahilova peta Plodina. Doduše, dugoročne obveze prema bankama smanjile su se prošle godine s 1,46 milijardi kuna na 1,35 milijardi, a kratkoročne obveze prema njima povećale s 315,4 milijuna kuna na 339,7 milijuna. Trgovci kažu da su banke očito stisnule Plodine, a da se razlika prenijela na dobavljače. Obveze prema dobavljačima povećale su se u 2013. sa 642 milijuna kuna na 680 milijuna.

Za razliku od stručnjaka u trgovini, dobavljačima, pogotovo manjima, usta nisu puna hvale za Plodine. Jedan od njih koji je želio ostati anoniman ispričao nam je da je smanjio ugovore s tom tvrtkom s milijun na 250 tisuća kuna na godinu jer što je s njom ozbiljnije poslovao, to je više bio u gubicima. Za razliku od nekada, kad su vrata Plodina bila otvorena svakomu, sada mora pisati gomilu e-poruka i zadužnica da dođe do svog novca. U najboljem slučaju za tri mjeseca.

Izvana svi ti rezultati izgledaju bajno, međutim iza bilance krije se loše organiziran sustav koji funkcionira zaduživanjem kod dobavljača i vrti se oko biznisa s nekretninama. Sedamdesetak posto trgovina Plodina nije profitabilno, pogotovo u istočnoj Hrvatskoj, gdje se jeftino došlo do zemljišta. Te nekretnine stave se pod hipoteku pa se otvori jedna na obali, tako to funkcionira. Ćurković ne smije stati sa širenjem i ulaganjima jer će prije ili poslije na red doći plaćanje PDV-a – komentira dobavljač koji s Plodinama posluje više od deset godina. Nije mu jasno zašto se na računima dobavljača ne vide tako uspješni rezultati koji se objavljuju u javnosti. Plodine su prošle godine izdali drugi obrok obveznica koje dospijevaju 2015., čime je ukupni nominalni iznos izdanja tih obveznica povećan.