Adrian Ježina: Trećina malih tvrtki trebala bi imati internetsku prodaju u roku od godine i pol

Očekujemo intenziviranje suradnje na započetim projektima, ali i iniciranje novih projekata od interesa za ICT industriju u Hrvatskoj i kontinuirano jačanje dijaloga predstavnika gospodarstva i javne vlasti te znanosti i obrazovanja. Iz tog smo razloga i krenuli u suradnju s MINGO-om jer je ICT industriju nužno pozicionirati kao jednu od ključnih industrija za jačanje i razvoj gospodarstva i društva u cjelini. Osim toga veliku važnost posvećujemo i implementaciji projekata informatizacije SME poduzetništva putem EU sheme ‘ICT innovations vouchers’. Jedan od ciljeva kojima težimo jest do kraja 2015. godine internetsku prodaju uvesti u trećinu malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj, što je i jedan od zadanih ciljeva Digitalne agende za Europu.

Kao jedan od partnera resornog ministarstva, HUP ICT sudjeluje u definiranju i implementaciji novog sustava koji će pomoći domaćim tvrtkama u njihovim idejama i aktivnostima koji se tiču strategije izvoza. U pripremi je i pilot-projekt koji teži bržem protoku informacija i poslovnih prilika za poslovanje na stranim tržištima, ali i privlačenju investicija u Hrvatsku. Trenutačno je u testnoj fazi devet projekata koje smo kao Udruga predložili za sustav MVP-a. Osnovna zamisao Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi je urediti i implementirati smjernice za uspostavljanje, razvoj i kvalitetno upravljanje infrastrukturom kojom se želi osigurati interoperabilnost javnih registara i informacijskih sustava tijela javnog sektora te unaprijediti interakcija s građanima ili drugim korisnicima, a sve da bismo se približili viziji tzv. države bez papira.

Nastavljamo smjerom kojim smo išli dosad – u definiranim radnim skupinama, posebno na projektima važnima za rast i razvoj ICT industrije, koristimo se znanjem, iskustvom i resursima svojih stručnjaka kako bismo gospodarstvo u kojem djelujemo i društvo u kojem živimo učinili konkurentnijim. I dalje ćemo se zalagati za unapređenje nedefiniranih zakona i podzakonskih akata te stvaranje pravnog okvira za produktivnije usmjeravanje ICT industrije. Početkom svibnja planiramo predstaviti rezultate istraživanja potreba poslodavaca za ICT radnom snagom gdje ćemo prezentirati trendove i probleme zapošljavanja ICT profesionalaca u EU. Navedeni trendovi jako utječu i na hrvatsko tržište rada, a time i na konkurentnost hrvatskog ICT sektora.

Budući da su sve zračne luke poništile raspisane natječaje za zaštitare, pretpostavlja se da su izlobirale odgodu početka primjene zakona.

Natječaji za poslove zaštitnog pregleda putnika i ručne prtljage (RTG) koje su raspisale zračne luke u Hrvatskoj poništeni su i ne zna se kad bi mogli biti raspisani novi. Odgovore nismo dobili ni od jednog aerodroma. Samo je jedna zaštitarska tvrtka odgovorila na naša pitanja, tj. potvrdila informaciju o poništenju natječaja.

Za sada se ne zna kad bi se mogao raspisati novi natječaj, no to bi trebalo učiniti vrlo brzo jer je izmjena i dopunama Zakona o zračnom prometu iz 2011. predviđen rok od tri godine za preuzimanje tih poslova od policije. Taj rok istječe u srpnju ove godine. Što je pak nagnalo zračne luke Dubrovnik, Split, Osijek i Rijeku da ponište natječaj, nismo uspjeli saznati službenim kanalima, no prema izjavama sugovornika koji su željeli ostati anonimni, već u pripremi natječajne dokumentacije zračne su luke usporedno lobirale kod Agencije za civilno zrakoplovstvo da se primjena Zakona odgodi do 1. siječnja 2015. U tome su očito uspjele, pa bi se i rok za natječaje ipak mogao pomaknuti na rujan ove godine.

Razlog je tomu, doznajemo, što zračne luke nisu za ovu godinu predvidjele troškove za usluge zaštitarskim kompanijama. Naime, budući da te poslove i dalje obavlja policija, aerodromi dosad nisu imali takvih troškova. Zbog toga vjerujemo i nisu odgovorili na naše upite, jer bi se moglo postaviti i dodatno pitanje kako je moguće da nisu bili predviđeni troškovi kad se za primjenu zakona znalo tri godine unaprijed.

Pogledamo li poslovanje tih luka, jasno je da osječkoj i riječkoj nikako ne odgovara dodatni trošak, dok bi Dubrovnik i Split to bi mogli podnijeti. Dodatni je razlog za odgodu u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, čiji je direktor Bruno Mazurkiewicz, taj što je natječaj za ove poslove na Plesu odrađen prije nego što ga je francuski koncesionar preuzeo.