DORH i BIZNIS

Novi glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan morat će najprije analizirati tko su njegovi suradnici u županijskim državnim odvjetništvima. To mu pak neće biti dovoljno jer će za još efikasniji rad u odnosu na eru Mladenu Bajića trebati i pomoć države u razvoju svojih institucija koje će stvoriti povoljnije poslovno okruženje.

U Hrvatskoj obrtničkoj komori vjeruju kako je u rješavanju kriminalnih radnji ključna brzina: što je DORH brži i efikasniji, teže će se ljudi skloni kriminalu opredijeliti. Brzina kao faktor efikasnosti ovisi pak o poziciji DORH-a, na što upozoravaju u Nacionalnom forumu jer kažu da je primarni cilj DORH-a suzbijanje korupcije i stvaranje osjećaja sigurnosti i zaštićenosti svih sudionika poslovne utakmice. Cilj se može ostvariti samo ako DORH ima neovisnu poziciju. Pritom treba odrediti prioritete.

• Nije isto kad se istražuju maloželje zbog putnih naloga teških nekoliko tisuća kuna i kad se posumnja da je netko umiješan u maloželje teške milijune kuna – kaže predsjednik Nacionalnog foruma Nikica Gabrić.

U tom smjeru razmišlja i odvjetnik Krunoslav Olujić. Nekadašnji glavni državni odvjetnik napominje da je DORH ipak najbolji dio hrvatskoga pravosudnog sustava zahvaljujući Mladenu Bajiću, s čime se slaže i Gabrić.

Pred Cvitanom je ipak velik posao, ne samo u suzbijanju korupcije, što bi stvorilo povoljniju gospodarsku klimu, nego i u organizacijskom smislu, kaže odvjetnik Anto Nobilo. Ako je vjerovati Cvitanovoj odlučnosti, potenciranje lokalnih problema nije samo poruka lokalnim šerifima nego i županijskim državnim odvjetnicima koji se do sada nisu pokazali baš učinkovitima, iako i županije imaju, dodaje Olujić, vrlo kvalitetne državne odvjetnike. Uzroci takvog stanja, dodaje Nobilo, u tome što je devedesetih godina Državno odvjetništvo imalo funkciju fikusa te ga je zloupotrebljava tadašnja vladajuća garnitura, pa je Bajić od svibnja 2002. morao iznova jačati tu instituciju.

• Međutim, sve snage bile su usmjerene na centralu u Zagrebu u kojoj su stvoreni doista jaki timovi u DORH-u, USKOK-u i velikim dijelom županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Bajić se, vjerojatno ispravno, odlučio napraviti uporište, a u sljedećem koraku razvijati niže razine. No iz raznih razloga to nije uspio pa će sada Cvitan morati temeljito pročišćiti ostala županijska državna odvjetništva – objašnjava Nobilo. Za to će mu trebati vremena, jer ne radi se tu samo o kadrovskom restrukturiranju nego i o nužnoj dodatnoj edukaciji, ali i stvaranju uvjeta da niže-rangirani državni odvjetnici imaju što je moguće.

Problem s lokalnim vlastima posebno apostrofira Olujić, a pod tim podrazumijeva i rad na poboljšanju efikasnosti policije. Kaže da će Cvitan upravo zbog svoje najave utjecati na to da lokalni moćnici još više zbiju svoje redove i pokušaju ga opstruirati.

Zato konsultant Dragan Munjiza s oprezom procjenjuje kakve su Cvitanove mogućnosti jer je previše interesa u igri koji općenito gledajući otežavaju gospodarski razvoj, a DORH je jedan od glavnih alata u stvaranju dobre poslovne klime.

• U Hrvatskoj su svi ‘rodači’, pa iz toga možemo zaključiti da Cvitan mnogo zna. Pitanje je koliko želi. Njegova je funkcija iznimno odgovorna i ja bih se na njegovu mjestu radije vikendom šetao Sjemenom nego razmišljao promatra li me tko od mađaša. Važnija mi je moja obitelj od progona mađaša. No zato bih i razmislio bih li prihvatio tu funkciju. Ako ju je Cvitan prihvatio, on mora biti svjestan svih posljedica – kaže Munjiza.

Baš zbog tih Munjizinih riječi, o Cvitanu Olujić ima dosta visoko mišljenje i smatra da je upravo on najbolje rješenje za prvog čovjeka DORH-a. Prije svega, metaforički objašnjava Olujić, Cvitan nije Bajićev zec koji će bježati kao što nije bježao ni kao ravnatelj USKOK-a; nije ni Bajićev trojanski konj koji će raditi za bivšeg šefa, a nije ni Bajićev Medvedev koji će tu ostati jedan mandat da bi se Bajić ponovo vratio. – Upravo suprotno, mislim da je on jedno dugoročno rješenje i smatram da će nastojati izazvati iz Bajićevih sjene te dati osobni pečat u radu DORH-a – veli Olujić.

Sada dolazimo do onoga što su i neki naši sugovornici sugerirali. Naime, koliko god Cvitan radio na efikasnosti DORH-a, rezultati neće biti očekivani ako Vlada ne pomogne razvoju te institucije. Cilj bi trebao biti stvaranje sigurnije klime za društvo u cjelini, a to znači i za njegov gospodarski dio, bez čega nema ni investicija, a to znači ni razvoja. Zato ekonomski analitičar Damir Novotny poručuje da bi razvoj svih institucija u zemlji trebao biti strateški potez vlasti. – U suprotnom, rad DORH-a neće imati bolje rezultate nego što su sada. To je pogotovo posljednjih 20-ak godina pokazala europska praksa. Zemlje poput baltičkih te Češke, Slovačke, Poljske i Austrije, koje su u cjelini jačale svoje institucije, ostvarile su porast investicija.

DORH istražuje kriminalne radnje unutar državnih institucija i istodobno brani državu od kriminalnih radnji, pa je u sukobu interesa.

Znam o čemu govorite i apsolutno se slažem s tim. Pravobraniteljstvo bi trebalo zastupati državu, a DORH bi trebao progoniti kriminalce – iz državnog ili privatnog sektora. Ovako, te su funkcije spojene pa imate i sad primjere da se dva odjela unutar DORH-a mogu sukobljavati. Može se dogoditi da Građansko-upravni odjel DORH-a izda pozitivno mišljenje o nekom imovinsko-pravnom poslu u kojem je država jedna strana, a da se ipak radi o kriminalu te da ona istražuje Kazneni odjel DORH-a. Dakle, jasno je da bi tu nastao sukob unutar odjela – objašnjava Nobilo. Sugovornici smatraju da Cvitan ima kapacitet premašiti Bajića. Da bi uspio, mora sam dokazati da je odlučan unijeti promjene u DORH-u, a isto tako Vladi sugerirati da ponovnim formiranjem institucije pravobraniteljstva te osposobljavanjem svih institucija da punu slobodu DORH-u kako bi riješio problem korupcije i drugog kriminala na nižim razinama.