Fizički svijet postaje informacijski sustav i uvodi nas u četvrtu industrijsku revoluciju. Klasičan proizvodni proces mijenja se tako da sve postaje sve više i više umreženo dok sve ne bude povezano sa svime. Taj koncept iz korijena će promijeniti industriju na razini poslovnih procesa i poslovnih modela.
Digitalno poslovanje više nikome nije budućnost nego sadašnjost. Ono pred našim očima preoblikuje svijet i iz temelja mijenja poslovne procese. U budućnosti (a već i sada) stvari postaju aktivne i žive koliko i ljudi, a kada se stvarima pridruže ljudi, procesi i podaci te sve zajedno priključi na mrežu, nastaje ‘internet svega’ (Internet of Everything ili IoE). Nekoliko tehnoloških tranzicija – uključujući ‘internet stvari’ (Internet of Things, IoT), mobilnost, ‘cloud computing’ i sve veća važnost ‘Big Data’ zajedno omogućavaju IoE. Taj koncept iz korijena će promijeniti industriju na razini poslovnih procesa i poslovnih modela. Kako tvrtke digitaliziraju poslovne procese i proizvode, polako nastaje, smatraju u analitičkoj kući Gartner, posve nova, drugačija industrija.
Za internet svega ova će godina biti prekretnica, smatraju u Ciscu, globalnom IT lideru u umrežavanju. – Internet svega je najradikalnija promjena otkad postoje informatičke tehnologije – kaže Michael Ganser, viši potpredsjednik u Ciscu zadužen središnju Europu. Za ilustraciju, 1985. je samo tisuću uređaja bilo spojeno na internet, a do 2020. se očekuje da će ih biti više od 50 milijardi. Unatoč tom porastu, danas je samo jedan posto svih mogućih uređaja spojeno na internet. Podatak o tome da se tjedno producira 100 filmova, 50 knjiga i 15 tisuća aplikacija govori o brzini promjena. Očekuje se kako će se 2014. ‘downloadati’ više od 77 milijardi mobilnih aplikacija. Zbog svih tih promjena, čak 81 posto predsjednika uprava diljem svijeta smatra kako će tehnološki napredak imati velik utjecaj na njihovo poslovanje u idućih pet godina. IoE će imati golem utjecaj na interne procese svake kompanije, a razmjere primjene u biomedicini i sličnim područjima teško je uopće zamisliti. Područje u kojem je taj koncept već pušto korijenje jest primjerice autoindustrija, gdje pametni automobil komunicira s vozačem, osiguravateljskom kućom itd.
Jedno je područje primjene umrežavanje procesa proizvodnje u tvornicama, a drugo ugrađivanje senzora i pametnih dijelova u krajnje proizvode. Zanimljivo je kako običan senzor, čija je cijena jedan dolar, donosi golemu korist za npr. osiguravateljsku kompaniju, jer će imati uvid u vaše vozačke navike iz čega može kreirati personalizirani profil rizika za svakog vozača. Drugi je primjer upotreba senzora u poljoprivredi, gdje se zasade u zemlju i povratno daju informacije o potrebnoj količini umjetnih gnjovja, vlažnosti itd. – kaže Peter Hajdu, direktor Cisca za Jugoistočnu Europu. U Hrvatskoj bi, dodaje, na primjer luke mogle poslovati efikasnije kada bi se one i brodovi opremili senzorima i pametnim kontejnerima.
