Komercijalne banke trebaju se približiti klijentima

Guverneri četiriju središnjih banaka, okupljeni na Liderovoj konferenciji, poručili su kako su spremni podržavati potragu za novim modelima rasta, ali da od njih samih ne treba očekivati čuda jer im je konzervativnost u opisu posla.

U idućih nekoliko godina zemlje regije ne trebaju se nadati gospodarskom rastu temeljenom na investicijama. Modeli rasta potrošeni su te je došlo vrijeme za zaokret prema tehnologiji i obrazovanju. U cijeloj makroekonomskoj slici monetarna će politika nastaviti podržavati javni i privatni sektor u potrazi za idealnim modelima rasta, no od centralnih bankara ne treba očekivati čuda jer im je konzervativnost u opisu posla. Prije svega, guverneri središnjih banaka čuvari su stabilnosti tečaja i cijena, a ne motori gospodarstva, poručila su četvorica guvernera okupljena na drugom susretu guvernera regije koji se u ponedjeljak održao u Rovinju.

Na skupu koji je organizirao Lider a sponzorstvom podržali Erste banka i Delloite brzo se došlo do zaključka da je monetarna politika došla do plafona – streživa više nema, zbog čega centralni bankari trebaju biti inovativni ne bi li se uspješnije borili s krizom.

Glavni događaj, okrugli stol o monetarnoj politici, ponudio je zanimljiva gledišta na ulogu monetarne politike, a odgovore na goruća pitanja davali su Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boštjan Jazbec, guverner Banke Slovenije, Milojica Dakić, guverner centralne banke Crne Gore, i Kemal Kozarić, šef centralne banke BiH. Jazbec je jasno rekao da su očekivanja od centralnih bankara prevelika i da je mišljenje da se kamatnim stopama može upravljati čitavim gospodarstvom pogrešno.

No što je s nekonvencionalnim mjerama? Američka centralna banka FED u krizi je počela reprogramirati javni dug otkupom državnih obveznica. Vujčić objašnjava kako to centralne banke mogu raditi, ali samo radi očuvanja stabilnosti poslovanja banke, a ne proračuna. Središnja banka koja aktivno kupuje državne obveznice gubi velik dio svoje samostalnosti, a iskustvo pokazuje da je takva praksa pogubna za makroekonomsku stabilnost i financijsku disciplinu. Kupovanje državnih papira na sekundarnom tržištu može biti samo požarno, tj. kada nastanu neočekivani problemi u bankarskom sustavu, kao što se to dogodilo u SAD-u, kada su se spašavale solventne, ali nelikvidne banke.

Centrale banke sada su vrlo inovativne jer pokušavaju otvoriti kreditne tokove, a prije su se samo bavile kamatnim stopama. U Hrvatskoj radimo na modelima podjele rizika između HBOR-a i komercijalnih banaka i kupujemo blagajničke zapise za bankovne kredite. No vrlo je teško postići rezultate kada imate velik broj strukturnih rigidnosti u ekonomiji. Krajem travnja kupujemo oko 600 milijuna blagajničkih zapisa iz banaka, što osigurava stopu rasta kredita od 1,5 posto. Očekujemo da ćemo za cijelu godinu imati pozitivan rast kredita poduzećima – nada se Vujčić.

Najteža je uloga ona u sredini terena, ona koja povezuje obranu i napad – ilustrirao je Dakić. I on veli da su ciljevi monetarne politike specifični, pogotovo u Crnoj Gori, koja kao sredstvo plaćanja i rezervi upotrebljava euro. Stabilnost cijene priroditelj mu je cilj, a rezerve su jedini instrument utjecaja na makroekonomiju, kojim se ujedno upravlja i tržištem novca. Dakiću na raspolaganju stoji i supervizija kojom sprečava šokove u toj vrlo malenoj i vrlo otvorenoj ekonomiji.

Kozarić pak misli da su centralni bankari tek malo manje nepopularni od komercijalnih bankara i da su očekivanja prevelika. Prvi je postulat monetarne politike konzervativnost, zbog čega se preuzimanjem rizika ugrožava stabilnost. No čemu ufanje u monetarna stabilnost ako BDP pada pet godina zaredom? Jazbec smatra da to pitanje treba postaviti komercijalnim bankarima koji ne daju kredite bez kolateralu: – Oni neće financirati greenfield-investicije, a kreditiraju gradnju nekretnina i kupnju automobila, što nas je i odvelo u krizu. Sada su svi problemi bačeni na naš stol i čeka se rješenje.

Pogledajte izvještaje ‘doing business’ o našim zemljama; svuda smo pri dnu poretka i tu opet apeliramo na državu da napravi bolji institucionalni okvir, koji je oduvijek bio zanemaren. Ništa nismo naučili od prošle krize – uvjeti su ostali isti. Za kreditiranje malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj dobro rješenje bila bi i garancijska shema u kojoj država ne bi imala fiskalnog troška jer bi se fond punio europskim novcem. Vujčić misli da bi takav plan mogao uspeti ako se pri kreditiranju ne bi ulazilo u previše moralnog hazarda, no tu HNB ne može mnogo pomoći.

U ovom času Vujčića najviše brine rast javnog duga i nezaposlenost: – Troškovi javnog sektora golemi su. Detaljne prognoze kretanja BDP-a dajemo u srpnju, no zasad smo sigurni da ćemo i ovu godinu završiti u minusu jer nema većeg rasta kreditiranja, a osobna potrošnja i dohodi kućanstava padaju – rekao je Vujčić. Ne treba očekivati ni značajne investicije, koje su komercijalne banke trebale se približiti klijentima.

Komercijalne banke u budućnosti će morati razviti nove poslovne strategije u kojima će se poslovanje seliti što je moguće bliže klijentima, kazao je na drugom skupu guvernera regije Marco Lichtfous, parter iz Delloite Luxemburga. Lichtfousova prezentacija bila je uvod u okrugli stol o bankarstvu na kojem su govorili Slavko Carić, predsjednik Uprave Erste banke Srbija, Michael Mueller, predsjednik Uprave RBA BiH, Rick Olcott, Delloitov glavni partner za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, Christoph Schoefboeck, član Uprave Erste banke Hrvatska, i Igo Gruden iz uprave slovenske Pro banke.

Velik su problem u bilancama regionalnih banaka nekretnine. Schoefboeck veli da se banke time bave i da će se baviti još nekoliko godina: – To je restrukturiranje bilanci koje će trajati, ali osim toga mi ne možemo kreditirati jer nema dovoljno kvalitetnih projekata. Na pitanje bi li odobrio kredit firmi koja nema nekretninski kolateral, a ima izvozni potencijal, Mueller kaže da bi: – Nije točno da kreditiramo samo one koji imaju nekretninski kolateral. Problem su mlade firme čiju je rizičnost teško dokazati bez podataka. Svi pitaju kada će banke pokrenuti kreditiranje. Potrebna je pomoć centralnih banaka, poduzeća i politike.

Tihomir Domazet, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo, uključivši se u raspravu bankara, poručio je kako treba mijenjati kompletnu ekonomsku politiku: – Dosegnuti rast od 0,1 posto nije svjetski domet. Zalažem se i nudim novi model. Fiskalna i monetarna politika trebaju zajedno stvarati zaposlenost. Banke trebaju imati zajednički interes pri smanjenju kamata ne bi li pomogle zapošljavanje.

Dubravko Mihaljek, voditelj makroekonomskih analiza u Odjelu monetarne i ekonomske politike u Banci za međunarodna plaćanja (BIS), predstavio je izgleda za oporavak svjetske ekonomije, a Boris Centner, član Uprave Erste banke, govorio je o regionalnim izgledima. Mihaljek je objasnio kako je glavna osobina monetarne politike od 2008. do danas ekspanzivnost – kamate su srušene na nulu, počele su se provoditi nekovencionalne mjere i osiguravati likvidnost otkupom vrijednosnih papira.

Izazov za monetarnu politiku u 2014. jest normalizacija. Kamate će početi rasti, a inflacija će biti glavni problem. U svemu tome monetarne politike glavnih svjetskih centralnih banaka trebaju ostati donekle sinkronizirane ne bi li se izbjegao prevelik pritisak na valutne tečajeve. Budući da se ECB opredijelio za ekspanzivnu monetarnu politiku, troškovi vanjskog financiranja za ekonomije u regiji ne bi trebali rasti. – Zadani ciljevi ostvareni su: inflacija je niska i stabilna, tečajevi su također stabilni. Uspješno se održava financijska stabilnost, no ostali makroekonomski pokazatelji nepovoljni su: visok dug, nezaposlenost i deficit čije financiranje nije lako.

Postavlja se pitanje kako postići rast. Svi ekonomski modeli vide rast kao kombiniranje proizvodnih faktora – rada, kapitala i tehnološkog progres. U dugom roku rast je uvijek rast tehnološkog napretka i na njega se treba osloniti – ističe Mihaljek. Rast temeljen na građevini i strojevima dotukao je Španjolsku, pa kako ne bi Sloveniju ili Hrvatsku, dočim su ulaganja u tehnologije i obrazovanje zanemareni. Idealan motor rasta jest ICT industrija, čiji se napredak danas može usporediti s industrijskom revolucijom. Preduvjet razvoja ICT-a u regiji jest napredak obrazovnog sustava u kojem učenici trebaju analitički rješavati probleme umjesto da napamet uče činjenice koje su u svakom trenu dostupne na internetu.

Zaključno, Vujčić je poručio da se ne treba bojati deflacije niti bijega štednje iz banaka zbog poreza na štednju. Vujčić je zaradio i pohvalu od bosanskohercegovačkoga kolege Kozarića, koja najbolje ilustrira kako su raduju regionalni guverneri. Tijekom demonstracija u BiH u centralnu banku trebalo je stići šest šlepera kovanica konvertibilnih maraka. U strahu za novac, Kozarić je za pomoć nazvao slovenškoga guvernera. Kako Jazbec nije bio dostupan, Kozarić je nazvao Vujčića, koji je odmah ustupio trezore HNB-a, gdje je novac besplatno ležao čak dva mjeseca.