Anna Ilyina očekuje da će hrvatski BDP umjesto rasta od 1,5 posto do kraja godine pasti 0,6 posto. Glavnih zaključaka najnovijeg izvještaja MMF-a za Srednju, Istočnu i Jugostočnu Europu ‘Regional Economic Issues’ – iako se samo u jednom detalju doticala konkretno (i) Hrvatske – pokazala je koliko smo daleko od posljednjeg vagona koji vozi prema rastu. Ilyina, voditeljica Odjela za europske zemlje s rastućim tržištima u MMF-ovom Sektoru za Europu (i nekadašnja članica MMF-ove misije za Hrvatsku), očekuje da će hrvatski BDP s ranije procijenjenih plus 1,5 posto ove godine završiti na minus 0,6 posto.
Prosječna rasta cijele regije, bez (pre)brzo rastućih Rusije i Turske, bit će 2,3 posto, gotovo dvostruko više nego lani. Na naše ‘veselje’, čak se i u toj optimističnoj slici naziru oblac. Ilyina se, naime, u analizi posebno koncentrira na rizike inozemnog financiranja, na čemu sve zemlje regije kašlj. Uvjeti financiranja na inozemnome tržištu sve su komplikiraniji, čemu pridonosi i otvorena najava FED-a da nema više ‘easy money’. Uvjeti zaduživanja postaju rizično volatilni, banke majke nerado financiraju svoje regionalne ekspoziture, pa je opasnost od nove kontrakcije, unatoč relativno dobrim prognozama, itekako moguća.
Podosta je zemalja regije, među kojima Hrvatska prednjači, koje su vrlo tanke kože kada su u pitanju uvjeti zaduženja, zbog visokoga vanjskog duga, s velikim potrebama za refinanciranjem, izloženosti valutnom riziku i premalom broju zainteresiranih kreditora. Kako vam sada zvuči mnogima neprihvatljiv Rohin prijedlog o reprogramu državnog duga?
