Neraznopravanost

Istraživanje V. Ljubičić pokazuje da u upravljačkim tijelima tvrtki visoko obrazovanje kod žena smanjuje prednost koju muškarac ima samo zbog toga što je – muškarac.

Najnoviji rezultati istraživanja ‘Uklanjanje staklenog labirinta – jednako prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja u Hrvatskoj’ koje je u sklopu projekta EU ‘Progress’ provedla Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Institutom za razvoj tržišta rada i DiM-om – udrugom za građansko obrazovanje i društveni razvoj, potvrdilo je dugogodišnji trend podzastupljenosti žena na voditeljskim položajima, osobito u tvrtkama izlistanima na burzi. Istraživanje o zastupljenosti žena i muškaraca na upravljačkim i voditeljskim položajima u petsto najvećih trgovačkih društava u Hrvatskoj financirala je Europska unija, a rezultati su javno predstavljeni u srijedu u HUP-u.

Istraživanje je pokazalo da u upravnim tijelima hrvatskih tvrtki u prosjeku ima manje od jedne članice, da na jednu članicu upravnih tijela i nadzornih odbora dolaze tri muškarca te da u upravnim tijelima i nadzornim odborima ima muških članova samo sa završenom osnovnom školom; takvih slučajeva kod žena nema. Za razliku od muškaraca, žena nakon 55. godine godine života u upravnim tijelima gotovo nema. Vjerojatnost da žena neće biti članica nadzornog odbora između 60. i 65. godine života dvostruko je veća nego za muškarca iste dobi. Žena je u 2014. u upravama ili upravnim odborima tvrtki 25,4 posto u odnosu na muškarce, kojih je 74,6 posto. Ako se istraživanje promotri u kontekstu sličnih istraživanja Europskoj uniji koja su usredotočena na izlistana dionička društva, zastupljenost žena u upravama dioničkih društava u Hrvatskoj jest 17,32 posto, a muškaraca 82,68 posto, za razliku od trgovačkih društava, u kojima je žena u upravljačkim tijelima 31,8 posto.

Kad je riječ o jednočlanim upravnim tijelima, žena je u takvim sustavima samo 11,5 posto. Rezultati pokazuju i da je samo 9,43 posto žena dosegnulo položaj predsjednice upravnog tijela; za predsjednice nadzornih odbora ta je brojka malo veća – 14,3 posto. Ove je godine u nadzornim odborima ukupno 22,6 posto žena.

Usprkos tome što je udio visokoobrazovanih žena na tržištu rada veći od udjela muškaraca, u upravljačkim tijelima situacija je obrnuta. Visoko obrazovanje kod žena smanjuje natjecateljsku prednost koju muškarac ima na tržištu rada samo zbog toga što je muškarac, kaže Ljubičić.

Podaci pokazuju da na voditeljskim položajima ima mnogo žena s potencijalom za upravljačka mjesta, no svejedno teško dolaze na njih. Nesrazmjer uočen ovim istraživanjem i njegova podudarnost s rodno uvjetovanim nepovoljnim trendovima na tržištu rada pokazuju da postoji tzv. stakleni strop, odnosno zapreke na koje žene nailaze u profesionalnom napredovanju i koje ih sprečavaju da dosegnu vrh hijerarhije u tvrtkama, zaključuje Ljubičić.

Trend povećavanja broja visokoobrazovanih žena na tržištu rada u posljednjem desetljeću zasigurno pridonosi rastu udjela žena na upravljačkim položajima, ali podaci pokazuju i da su žene, premda ih na voditeljskim položajima ima mnogo s potencijalom za upravljačke funkcije, na tim položajima svejedno manje zastupljene.